Autor R. I., Večernji list

U HAZU BiH održan je 19. svibnja 2021. godine sastanak predsjednika HAZU BiH akademika Mladena Bevande sa suradnicima, s predsjednikom Udruge bosanskohercegovačkih Hrvata Prsten, gospodinom Marijanom Klaićem.

Razgovaralo se o dosadašnjim iskustvima suradnje, te o mogućnostima jačanja uloge znanosti, umjetnosti, obrazovanja, kulture hrvatskoga naroda u BiH.

Kolumnu piše Jozo Pavković

Sve što dogovore Hrvati u BiH i njihovi politički predstavnici mi podržavamo, ali ako je hrvatski narod ugrožen i ako su njihovi politički predstavnici preglasani, Hrvatska im mora pomoći, kaže Grlić Radman

Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina nisu samo susjedne države koje su najvećim dijelom naslonjene jedna na drugu nego su i partnerske države upućene jedna na drugu. Barem bi tako trebalo biti. No odnosi Zagreba i Sarajeva daleko su od idiličnih, a suradnja bi mogla biti daleko bolja. S tom ocjenom slaže se i Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, s kojim smo razgovarali u povodu početka rada Večernjakove televizije u Bosni i Hercegovini.

Kako Ministarstvo i vi funkcionirate u ovo vrijeme pandemije koronavirusa, koje već predugo traje? Imate li manje susreta sa svojim kolegama u svijetu? Opišite nam kako to funkcionira danas.

– Mi smo se vrlo dobro prilagodili pandemiji, novom vremenu koje nismo očekivali. Sve nas je iznenadilo u veljači prošle godine kad smo se u vrijeme našeg predsjedanja Europskom unijom morali prilagoditi i predložiti nove oblike komunikacije. To je značilo i promjene u formalno-pravnom smislu kako bi se usuglasile procedure. Za nas je to bio veliki izazov, jer se sve odvijalo virtualno. Dakako, bilo je i fizičkih susreta u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, ali uz poštovanje svih epidemioloških mjera. Nismo odustali od aktivnog angažmana i naša vanjska politika ničim nije bila ugrožena ili reducirana. U siječnju su tri ministra vanjskih poslova bila u Hrvatskoj, posjetila su Banovinu s konkretnom pomoći. I u ožujku imamo najavljene posjete, a i sam ću ići u službene posjete izvan Hrvatske, tako da mi kao Ministarstvo i ja kao ministar radimo normalno.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak u Mostaru da će Hrvatska nastaviti biti “odvjetnik BiH i prava Hrvata” te je izrazio očekivanje da će se poštovati Daytonski sporazum i prestati s praksom preglasavanja Hrvata i nametanja političkih predstavnika.“Mi ćemo nastaviti biti odvjetnici BiH, naročito prava Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Kao i do sada snažno ćemo podupirati BiH, razvijati suradnju sa sva tri konstitutivna naroda, sa svim građanima BiH, biti ona država koja će podupirati BiH na putu prema EU i prema Sjevernoatlantskome savezu”, rekao je Plenković na konferenciji za novinare nakon susreta sa zamjenikom predsjedatelja Doma naroda Parlamenta BiH i čelnika HDZ-a BiH Draganom Čovićem.

Izvor: Kamenjar.com

Kolumnu piše Jozo Pavković

Uoči lokalnih izbora u BiH započela je bitka i za birače u dijaspori, posebno u RH. Političari zajedničkim listama žele pobijediti nacionalne suparnike. Bošnjačke stranke formirale su bošnjački blok i udružene pokušat će dobiti bošnjačkog gradonačelnika u “hrvatskom stolnom gradu".

Kada su izbori u Hrvatskoj, njihova glasačka dijaspora postaje BiH. I obrnuto. Uloge će se zamijeniti na bh. lokalnim izborima već za nepuna tri mjeseca. Mnoge stranke iz BiH tražit će glasove u Hrvatskoj. U toj državi ima najviše njihovih građana. Svaki dopisni glas iz RH mogao bi biti presudan za izbor (grado)načelnika i sastav općinskih vijeća u više od 140 općina i gradova BiH. Hrvatima, Srbima i Bošnjacima to je osobito bitno u višenacionalnim sredinama. Malobrojni Hrvati u takvim općinama i gradovima bez “pisama iz iseljeništva” nemaju šanse.

Kolumnu piše Jozo Pavković

Pa, dajte, objavite tu statistiku da konačno vidimo koliko Hrvata radi u državnim i entitetskim institucijama! – molili su godinama građani u BiH. Bez tih izvješća, puštane su laži, spinovi, da ih u postotku radi dvostruko više nego što ih, zapravo, ima. I stvoren je stereotip, mit, o njihovoj prezastupljenosti koji je svakodnevno korišten za političko i svako drugo diskreditiranje Hrvata.

I sve to padalo je na plodno tlo dok ombudsmani u BiH prije nekoliko dana konačno nisu objavili izvješće o nacionalnoj strukturi zaposlenih u administraciji, od državne i entitetske do županijske razine. Iz njega se prvo može iščitati kako u bh. institucijama u postotku radi otprilike onoliko pripadnika pojedinih naroda koliko ih je bilo po posljednjem prijeratnom popisu. A upravo tako i stoji u Zakonu o državnim službenicima. Međutim, tri konstitutivna naroda na državnim rukovodećim mjestima imaju pravo na trećinu vlasti.

Sudionici Okruglog stola o zločinima nad Hrvatima u Vitezu ocijenili su u četvrtak kako su Vukovar i središnja Bosna mjesta najvećeg stradanja Hrvata u proteklom ratu, optužujući Tužiteljstvo BiH da štiti bošnjački politički i vojni vrh od progona za ovaj zajednički zločinački pothvat.

“Po stradanjima najveće žrtve u proteklom ratu doživjeli su Vukovar i središnja Bosna, odnosno Vitez. Za nas Hrvate nisu prikladne druge usporedbe”, rekao je ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Željko Raguž. On je sudjelovao na okruglome stolu o nekažnjavanju zločina nad Hrvatima u sklopu obilježavanja 26. godišnjice stravičnog pokolja koji su na današnji dan 9. siječnja 1994. godine u mjestu Buhinim Kućama kod Viteza počinili pripadnici bošnjačke Armije BiH.

Raguž je dodao kako za taj i niz drugih zločina koji su prethodili odgovornost snose počinitelji, ali i državni vojni i politički vrh bošnjačke Armije BiH. “Zločini u središnjoj Bosni bili su dio zajedničkog zločinačkog pothvata u kojemu je bio povezan državni politički i vojni vrh. No, te se optužnice ne podižu upravo kako bi se prikrila uloga toga vrha”, dodao je Raguž.

Izvor: HBŽ Vijesti

Visoka izaslanstva iz RH, predvođena ministrom vanjskih i europskih poslova dr.sc. Gordan Grlić Radman, ujedno predsjednik stranačkog Odbora za vanjske i europske poslove HDZ-a RH, posjetili su danas općinu Odžak. U izaslanstvu su bili i tri državna tajnika sa suradnicima, Zvonko Milas državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Nikola Mažar, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje RH koji su ujedno i članovi Odbora HDZ-a za Hrvate izvan RH te državna tajnica za političke poslove u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova mr.sc. Zdravka Bušić (predsjednica Odbora HDZ-a za Hrvate izvan RH). Na sastanku su uz ostale bili veleposlanik RH u BiH Ivan Sabolić, konzul RH u BiH (Tuzla) Ivan Bandić kao i predstavnici RS-a iz reda hrvatskoga naroda Josip Jerković (dopredsjednik RS-a) i Davor Čordaš.
 

Visoka izaslanstva sastala su se u Odžaku sa načelnikom općine Odžak Jakovom Ivankovićem i političkim predstavnicima te posavske općine i Županije Posavske. Tijekom razgovora vođenih u poglavarstvu bilo je riječi o aktualnim projektima i prioritetima te posavske općine kao i načinima još bolje suradnje koju je u protekle tri godine načelnik općine Ivanković ocijenio jako uspješnom. Zadovoljstvo posjetom visokoga izaslanstva RH Županiji Posavskoj i jednoj od njene tri općine izrazio je i predsjednik Vlade ŽP Đuro Topić.

Izvor: Vlada Županije Posavske

Predsjednik Vlade Andrej Plenković nazočio je večeras u Orašju na manifestaciji "Večer Hercegovine u Posavini", održanoj u dvorani ''Golden Palast'', Bazeni Aqua Centar. U prigodnom obraćanju, predsjednik Vlade Plenković je, zahvalivši domaćinima na gostoprimstvu, istaknuo zadovoljstvo što je ponovno na ovoj manifestaciji.

„Ovdje smo bili 2016. godine, uoči izbora za Hrvatski sabor. Hvala vam na potpori koju ste nam tada dali. Ona je puno značila i bila veliki doprinos pobjedi, stjecanju povjerenja hrvatskih birača i Hrvata u Bosni i Hercegovini na tim izborima“, kazao je.
 

„Iza nas su“, naglasio je, „tri godine angažmana, tri godine predanog rada za boljitak i hrvatskog društva i hrvatskog gospodarstva, za veću socijalnu uključenost.“
 

Podsjetio je i na rad u zadnje tri godine na jačanju međunarodnog položaja Republike Hrvatske, a posebno snažnog zalaganja za prijateljstvo i suradnju s BiH te jačanje ravnopravnosti i uopće, položaja hrvatskog naroda u BiH.

Izvor: Vlada RH

„Stav Hrvatske je da podupire Bosnu i Hercegovinu i na putu prema Europskoj uniji i na putu prema Sjevernoatlantskom savezu“, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković u izjavi medijima u Tolisi u Bosni i Hercegovini.

Upitan o činjenici da u Bosni i Hercegovini još nije formirana vlast, kazao je da ovo nije prvi put u BiH da nakon izbora malo dulje traje proces formiranja vlasti.
 

„Ima i nekih drugih zemalja na 'B', poput Belgije, gdje još nismo ni blizu rekorda koji su bili prije nekoliko godina. Očekujemo da se političke stranke dogovore, to je stvar unutarnjopolitičkih aktera, stvar BiH“, kazao je.

„Tu smo da podupiremo“
 

Naglasio je da je stav Hrvatske da podupire BiH i na putu prema Europskoj uniji i na putu prema Sjevernoatlantskom savezu.
 

„Prethodno je pitanje da svi politički akteri u BiH žele također taj cilj. Mi znamo da je Hrvatski narodni sabor BiH, a i HDZ BiH, po toj temi vrlo artikuliran, vrlo jasan i vrlo čvrst. Dijelimo njihov stav, smatram da bi to bilo dobro za cijelu BiH. Tu smo da podupiremo“, rekao je.

Izvor: Vlada RH

Dr. Antonio Sesar izabran je za predsjednika sabora Hrvatske zajednice Herceg - Bosne na održanom IV. saboru danas u Mostaru.

Saboru je nazočilo oko 90 izaslanika, dužnosnika hrvatskog naroda sa svih razina vlasti, predsjednici stranaka, predstavnici crkve, kulturnih i obrazovnih institucija, braniteljskih udruga, gospodarstvenici te gosti.

Uz predsjednika sabora Hrvatske zajednice Herceg - Bosne dr. Sesara, za dopredsjednike su izabrani: Josip Jerković, Dražen Trlin i Ilija Cvitanović.

Također danas je izabrano i 11. članova Glavnog vijeća: Ivo Andrić Lužanski, Vlado Šoljić, Darijana Filipović, Lidija Bradara, Ljerka Ostojić, Nikica Tomić, Jasna Zlomislić, Ivica Karlović, Marjan Biškić, Ivan Jozić i prof. Mile Lasić.