pro
6

Perspektive hrvatskog maslinarstva u 21. stoljeću

Hrvatska ima priliku proizvoditi ekstra djevičanska ulja koja se moraju zaštititi kao izvorni proizvodi. Dobar je preduvjet bogatstvo sorti i njihovih klonova te očuvana tradicijska tehnologija uzgoja maslina i prerade u ulje. Tržišna potražnja za takvim uljima gotovo je neograničena i to poglavito u mnogoljudnim i ekonomski razvijenim zemljama.


Još jedna u nizu zanimljivih tribina, koju su zajedno organizirali Klub znanstvenika UBH Prsten i Hrvatsko agroekonomsko društvo te Odjel za poljodjelstvo Matice hrvatske, održana je 6. prosinca 2017. godine u Matici. Za ovo druženje, na kraju kalendarske godine, kad se sve čini prolaznim i upitnim, odabrana je tema “Perspektive hrvatskog maslinarstva u 21. stoljeću“.
U ugođaju mističnosti koja je dolazila sa Strossmayerova trga, vrijeme je sad već vrlo poznatog zagrebačkog adventa, nije se mogla pronaći prigodnija tema. A o tome je bio pozvan govoriti prof. dr. sc. Đani Benčić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Mnogo je napisano i rečeno o maslini i maslinovu ulju kroz povijest. Prema nekim nalazima, maslina se na području Hrvatske počinje uzgajati već u 4. stoljeću pr. Krista. Prema drugima, to je čak i prije, 8. ili 9. stoljeće pr. Krista. Od tada do danas u Hrvatskoj postoje usponi i padovi u proizvodnji maslina i maslinova ulja. Maslina je mitsko drvo koje su prema predaji stvarali bogovi. Tako se u Egiptu njezino stvaranje pripisuje božici Izidi, u Mezopotamiji tvrde da ju je stvorio bog Ištar, a bila je i simbol etruščanskog boga Turana. Maslina se na mnogim mjestima spominje i u Bibliji te u mnogim prikazima anđeo koji nagovještava Mariji rođenje sina u ruci drži maslinovu grančicu, simbol čistoće.


Tijekom vremena i kod Hrvata se prihvaćaju neka simbolička značenja masline kao što je simbol mira, života, obilja, vječnosti, zdravlja, učenosti, mudrosti, besmrtnosti. Danas je maslinovo ulje postalo sinonim zdravog načina prehrane i modernog življenja.
Govoreći o povijesti hrvatskog maslinarstva, prof. Benčić upozorava kako su novija istraživanja pokazala da je maslina u današnju Hrvatsku došla izravno preko Turske, a ne preko Italije, kao što se donedavno mislilo. Oko 95 % proizvodnje maslinova ulja dolazi iz mediteranskog bazena, gdje su vodeće države Turska, Italija, Španjolska te po kakvoći i Hrvatska. Još u 1. stoljeću nakon Krista možemo govoriti o prapovijesti brendiranja maslinova ulja, kad se spominju istarsko i liburnijsko ulje. Danas je u Hrvatskoj oko šest milijuna rodnih te još oko tri milijuna zapuštenih, neiskorištenih stabala masline.

 

 

 

Hrvatska ima priliku proizvodi ekstra djevičanska ulja, koja se moraju zaštititi kao izvorni proizvodi. Dobra je preduvjet bogatstvo sorti i njihovih klonova te očuvana tradicijska tehnologija uzgoja maslina i prerade u ulje. Tržišna potražnja za takvim uljima gotovo je neograničena, i to poglavito u mnogoljudnim zemljama (Kina, Rusija) i ekonomski razvijenim (SAD, Australija, Japan).
Kao mogućnost u širenju masline prof. Benčić vidi u povratu opožarenih prostora u prvotno stanje, tj. poljoprivredi jer sadašnji bor kao invazivna vrsta ne pripada tom području.  


Zagrebački maslinarski institut (engl. Zagreb Olive Institute) neprofitna je udruga koja okuplja rekreativce maslinare iz Zagreba i Zagrebačke županije, čiji se maslinici nalaze u priobalju. Udruzi, koja je osnovana u Zagrebu početkom 2011. godine, pridružili su se i ljubitelji maslina, maslinova ulja i drugih proizvoda na toj osnovi, te prijatelji željni zdravog načina života u suglasju s prirodom.
O tome je govorio predsjednik Udruge dr. sc. Krunoslav Kovačević, s naglaskom na njezinim ciljevima - od okupljanja ljubitelja maslina i proizvoda na bazi maslina pa do organizacije smotri i drugih manifestacija. Ujedno je najavio 3. festival maslina u Zagrebu, koji će se održati od 23. do 25. veljače 2018. na Zagrebačkom velesajmu, te je pozvao sve zainteresirane da se priključe Udruzi, o kojoj se više može saznati na internetskoj stranici http://www.zagreboliveinstitute.hr/hr/


Nakon izlaganja razvila se duga diskusija u kojoj su sudjelovali mnogi, a nakon tribine sudionici su nastavili druženje uz degustaciju vina članova Zagrebačkog maslinarskog instituta. U ugođaju kakav se samo može stvoriti među prijateljima koje spaja ljubav prema maslini i maslinovu ulju.

 

Dvoipolsatnu tribinu o maslinarstvu vodio je prof. dr. sc. Ivo Grgić, predsjednik Hrvatskog agroekonomskog društva i Kluba znanstvenika UBH Prsten.


 


blog comments powered by Disqus