U predvečerje druge subote mjeseca siječnja već po navadi požurio sam u Sesvetska Sela da ugrabim solidnu poziciju, da se u nedoba što jednostavnije svojim već postarijim samovozom iskradem i  krenem kući. Ali, koliko god rano došao, ondje su već bila parkirana vozila kao iz kakvog prestižnijeg njemačkog autosalona te svoj Passat parkirah dublje u mrak. A nije mi trebao niti komentar nekog domaćeg da su se, evo, opet okupili oni iz Bosanske Posavine jer je to bilo i više nego očito.

Mome veselju nije bilo kraja kad me na ulazu jedan rođo priupita jesam li došao s hibridom ili... Nije mi bilo jasno je li me zamijenio s nekim drugim – malo teže, šali se na moj račun – ozbiljan je ili se već ”pričestio“ bosanskom šljivom – ajoj, a gdje je kraj druženja…

Malo duži uvod zaslužio je tradicionalni susret Posavljaka u organizaciji Zavičajnog kluba Odžak sa središnjim događajem – već tradicionalnim turnirom u nama dragoj i zabavnoj igri prsten.

Ove se godine prijavilo rekordnih šesnaest ekipa, a kažu da su neke na pristojan način i odbili odnosno pribilježili za sljedeću godinu. Ovdje je do izražaja došla naša dalekovidnost jer je ekipa Nezavisni intelektualci, članova okupljenih u Udruzi Hrvata BiH Prsten, dobila priliku natjecati se. Ili su nas malo zavarali pričom o gužvi, a nije ni bitno.

Prema broju noćenja za 2017., na hotelski smještaj otpada 35 posto, a ostalo su druge vrste boravka. Zato je značajan utjecaj trgovačkih lanaca na opskrbu turističkog tržišta. A oni su u stranom vlasništvu i zapravo su izvoznici proizvoda matične države, kaže ekspert s Agronomskog fakulteta

Svaka nova sezona aktualizira pitanje - što nudimo turistima, odnosno, kakve koristi od eventualnog povećanja broja gostiju i rasta potrošnje hrane imaju domaći poljoprivrednici, stočari i ribari? Prof. dr. sc. Ivo Grgić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu idealan je sugovornik za tu temu... 

Relativno veliki dio potreba za povrćem i voćem za turizam se podmiruje iz uvoza, zatim nekih vrsta mesa. Istovremeno je znatan dio iz domaće proizvodnje kao što su jaja, svinjsko meso te slobodno možemo reći da je udjel uvoza u turističkoj potrošnji oko 50% pri čemu se on kreće od 80% do 30% ili je u prosjeku oko 50%. Dio hrane je skoro u potpunosti iz domaće proizvodnje kao što su pekarski proizvodi, ali su nažalost aditivi i dio brašna iz uvoza.Od ukupne domaće proizvodnje manji dio, oko 15%“ se plasira kroz turizam, ostalo je potrošnja domaćeg pučanstva i izvoz.

Hrvatska ima sve jači turizam, veći broj gostiju, bolju potrošnju i već se dvadeset godina govori o povezivanju zelene i plave Hrvatske - točnije turizma i poljoprivrede. Je li to floskula ili realnost koju kroz poljoprivredne politike nismo nikada realizirali?
Bogatstvo podareno puku ovoga područja u obliku prekrasnog mora i dostatnih raznovrsnih poljoprivrednih resursa, prvenstveno tla i vode, upućuju na zaključak da je „povezivanje Zelene i Plave Hrvatske“ realnost pa čak i nužnost. Nažalost, dostignuta razina zadovoljenja turističke potrošnje iz domaće proizvodnje pokazuje da je spomenuti slogan više jezična politička konstrukcija nedobrih, neki bi rekli i neodgovornih i nesposobnih političara za poziv kome nisu dorasli.

Nastavljena je suradnja Kluba znanstvenika UBH Prsten, Hrvatskog agroekonomskog društva i Odjela za poljodjelstvo Matice Hrvatske. Deveto zajednički organizirano događanje bilo je 12. travnja 2018. godine. Pod sloganom  „I MALO JE VELIKO – mogućnosti za poduzetnike“ tema je bila medijski i poduzetnički manje zastupljena voćna vrsta – LIJESKA.

U prepunoj maloj dvorani Matice hrvatske, nakon pozdrava pročelnice Odjela za poljodjelstvo Matice hrvatske dr. sc. Ljiljane Skočić, dvosatno ugodno druženje započeto je predstavljanjem knjige „Lijeska“, autora dr. sc. Ive Miljkovića, profesora u miru Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. O knjizi su, osim autora govorili dr. sc. Krunoslav Dugalić, ravnatelj Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo te mr. sc. Frane Ivković, Hrvatska voćarska zajednica.
 

Sa Sveučilišta u Augsburgu stiglo je konačno mišljenje o prijavi za plagiranje bivšeg ministra znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Pave Barišića. U dokumentu na četiri stranice Sveučilište temeljito obrazlaže svoj stav o prijavi za plagiranje.

Nakon primitka završnih izvještaja obaju sveučilišnih tijela kojima je povjereno ispitati iznesene prigovore Sveučilište u Augsburgu usvojilo je konačan stav da u spomenutom predmetu:
A) nije došlo do povrede općih Načela za postupanje u slučaju sumnje na nedolično znanstveničko ponašanje
B) Sveučilišta u Augsburgu  ne može utvrditi ni povredu Pravilnika o promaknuću tadašnjeg Filozofskog fakulteta i Sveučilišta u Augsburgu koja bi opravdala da se g. Barišiću pripiše namjera svjesne prevare i da se u skladu s tim poduzmu daljnje mjere.
 

S temama iz poljoprivednog sektora se u Hrvatskoj ne dobivaju izbori. Naravno, to nije razlog da o njoj ne govorimo. Jer, nažalost, problema ne manjka. Zato smo potražili prof. dr. sc. Ivu Grgića, redovitog profesora s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, ujedno i predsjednika Hrvatskog agroekonomskog društva te Kluba znanstvenika Udruge bosanskih Hrvata Prsten.

Poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj u 2016. koristila su 1,56 milijuna hektara poljoprivrednih površina, što je 0,3 posto manje nego u 2013., pokazuju upravo objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (sa stanjem 1. lipnja 2016.). Istodobno, broj peradi je prema 2013. smanjen za 23,8 posto, broj svinja za 20,3 posto, a goveda za 7,5 posto. Iznenađuje li vas to?

Ne iznenađuje me, ali me žalosti jednako kao i kada vidim napuštene poslovne prostore po Zagrebu ili Splitu te poglavito ako se takva tendencija nastavlja. Međutim, sam navedeni podatak je kao i visoka temperatura, on je sam brojčani pokazatelj za bolest koja je, u slučaju poljoprivrede, kronična i ušla je u termalnu fazu. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja Unije u kojoj se u proteklih desetak godina smanjila vrijednost poljoprivredne proizvodnje, a naročito žalosti što se to događa i u proizvodnjama u kojima smo do tada ostvarivali samodostatnost poput proizvodnje jaja. 

Hrvatska ima priliku proizvoditi ekstra djevičanska ulja koja se moraju zaštititi kao izvorni proizvodi. Dobar je preduvjet bogatstvo sorti i njihovih klonova te očuvana tradicijska tehnologija uzgoja maslina i prerade u ulje. Tržišna potražnja za takvim uljima gotovo je neograničena i to poglavito u mnogoljudnim i ekonomski razvijenim zemljama.

Još jedna u nizu zanimljivih tribina, koju su zajedno organizirali Klub znanstvenika UBH Prsten i Hrvatsko agroekonomsko društvo te Odjel za poljodjelstvo Matice hrvatske, održana je 6. prosinca 2017. godine u Matici. Za ovo druženje, na kraju kalendarske godine, kad se sve čini prolaznim i upitnim, odabrana je tema “Perspektive hrvatskog maslinarstva u 21. stoljeću“.

U ugođaju mističnosti koja je dolazila sa Strossmayerova trga, vrijeme je sad već vrlo poznatog zagrebačkog adventa, nije se mogla pronaći prigodnija tema. A o tome je bio pozvan govoriti prof. dr. sc. Đani Benčić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Jedna od osnovnih demonstracija našeg prirodnog nagona za stvaranjem veze s drugima jest želja za davanjem. Umjesto dominacije, naš je osnovni poriv da ponudimo pomoć drugom ljudskom biću, čak i na našu štetu. Udruga Prsten izvrstan je okvir za djelovanje gdje možemo rasti i razvijati se pomažu ći drugima. U Prstenu nema gubitnika, svi dobivaju - i oni kojima se daruje, kao i oni koji daruju !

Osim što je neprofitna i nepolitička te kulturna, Udruga Prsten je i humanitarna, odnosno u njezinu je radu i djelovanju zastupljen i taj aspekt, i to u velikoj mjeri. Što je to što ljude okupljene u toj i sličnim udrugama navodi na takav angažman? Kakva je to potreba pomagati drugima, usrećiti nekoga? Gdje su korijeni takve aktivnosti?

Što to motivira ljude da se povezuju kako bi pomogli drugima, nastoje ih usrećiti, a vrlo često i žrtvuju te ponekad i svoj život izlože opasnosti i pogibelji da bi spašavali druge? Zašto to ljudi čine?

Rješenje za pravednu Bosnu i Hercegovinu postoji, ali njegova realizacija ovisi o političkoj situaciji u regiji, konkretno od napretka u EU integracijama Republike Srbije.

Kad se Srbija približi dovoljno blizu članstvu u EU-u, svaka će fantazmagorija o odcjepljenju Republike Srpske biti najodlučnije odbačena. Tad će se moći pokrenuti spomenuti model uređenja države i društva koji će konačno okončati i majorizaciju Hrvata u BiH i time stvoriti pravednu BiH.

U Bosni i Hercegovini postojali su određeni strukturni sociopolitički razlozi koji su doveli do rata. Rat je zaustavljen, ali strukturni uzroci koji su do njega doveli još nisu riješeni. Suština problema leži u tome da nema minimalne suglasnosti Bošnjaka, Srba i Hrvata o ustrojstvu države i raspodjeli moći u njoj pa samim tim niti o vrijednostima i normama zajedničkog života. Upravo te okolnosti proizvode čitav niz specifičnih problema koji sprečavaju funkcionalnu organizaciju države i društva (politički sustav ustrojen je prema 14 ustava u kojemu se odluke donose u 14 zakonodavnih tijela, u 14 vlada i u više od 200 ministarstava na pet razina organizacije).

”Ako je pas najbolji, onda je konj, sve do izuma parnog stroja, bio i ostao čovjekov najkorisniji prijatelj, bez koga je, u davna vremena, ljudski život bio jednostavno nezamisliv,” istaknuto je na tribini Kluba znanstvenika UBH Prsten.

Na tribini ”Konji: od rata do svâta“ koju je organizirao Klub znanstvenika Udruge Prsten u suradnji s Odjelom za poljodjelstvo Matice hrvatske i Hrvatskim agroekonomskim društvom 31. svibnja 2106. u Matici hrvatskoj govorio je dr. sc. Mato Čačić. Mato Čačić je doktorirao na temu Genetička analiza lipicanaca u Hrvatskoj, a u izradi je i druga disertacija na doktorskom studiju Ekonomika poljoprivrede Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Do sada je objavio 22 knjige od kojih je 16 na temu konja. Objavio je više od 130 znanstvenih i stručnih radova, velik broj popularnih članaka i drugih tekstova na temu konjogojstva. Tri studije o lipicanskoj pasmini međunarodno je verificirao Lipizzan International Federation (LIF), iz čega je proizišla verifikacija tri roda kobila kao rodova hrvatskog izvora.

"Govedarstvo Hrvatske na prekretnici" naziv je tribine koju je organizirao Klub znanstvenika Udruge Prsten u suradnji s Odjelom za poljodjelstvo Matice hrvatske i Hrvatskim agroekonomskim društvom. Tribina je održana 12. travnja u Matici hrvatskoj, a cilj je bio pokušati odgovoriti na neka od pitanja koja se tiču ne samo hrvatskih govedara i mljekara, nego i cijele nacije. 

Zašto je hrvatsko govedarstvo u krizi, što ugrožava domaću proizvodnju mlijeka i jesu li ”mali“ proizvođači osuđeni na nestajanje te kakve su prognoze za proizvodnju mlijeka do 2020. godine, samo su neka od pitanja na koja su pokušali odgovoriti eminentni izlagači - Ivan Marohnić, dipl. ing. agr.,  umirovljeni agronom i vlasnik OPG-a, Ankica Mužinić, ing. prehr. teh., (su)vlasnica OPG-a ”Zlatko Mužinić“, i Magdalena Zrakić, mag. ing. agr., asistentica na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

Na početku tribine okupljene je u ime domaćina i suorganizatora pozdravila voditeljica Odjela za poljodjelstvo MH Ljiljana Gašparec-Skočić, a potom im se obratio i  prof. dr. sc. Ivo Grgić, zamjenik predsjednika Kluba znanstvenika UBH Prsten i predsjednik Hrvatskog agroekonomskog društva, koji je ujedno bio voditelj tribine.