U organizaciji Udruge bosanskih Hrvata Prsten, Podružnice Brodsko-posavske županije, u Kazališno-koncertnoj dvorani ”Ivana Brlić-Mažuranić” u Slavonskom Brodu održan je humanitarni koncert Zaklade ”Prsten” pod nazivom ”Prsten za budućnost”.

Koncertom pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović i supokroviteljstvom hrvatskog člana Predsjedništva BiH akademika Dragana Čovića  te uz suorganizaciju Brodsko-posavske županije i Grada Slavonskog Broda obilježena je jedanaesta obljetnica uspješnog djelovanja Zaklade ”Prsten” koja pomaže stipendiranje studenata i učenika  s područja BiH ili podrijetlom iz BiH.

U ime domaćina okupljene je pozdravio predsjednik Podružnice Brodsko-posavske županije Ivo Matić, a potom i predsjednik Udruge Mijo Marić te predsjednik Upravnog odbora Zaklade ”Prsten” Marko Pipunić. Dobrodošlicu publici poželjeli su i zamjenik gradonačelnika Slavonskog Broda Hrvoje Andrić te župan Brodsko-posavke županije Danijel Marušić, koji je ujedno bio izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića. U ime predsjednice RH i pokroviteljice koncerta prigodno se obratila njezina izaslanica Renata Margaretić Urlić, a na kraju je sve pozdravio i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović.
 

Sastanak predstavnika UBH Prsten na čelu s predsjednikom Mijom Marićem s predsjednicima stranaka članica Hrvatskog narodnog sabora predvođenih predsjednikom Draganom Čovićem održan je u Vitezu 13. lipnja 2018. nakon Utemeljiteljske skupštine Udruge bosanskohercegovačkih Hrvata Prsten.

Na već tradicionalnom radnom susretu predstavnika HNS-a i Udruge Prsten nazočio je i potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić, koji je prenio poruke najviših dužnosnika RH u pogledu potpore sestrinskoj stranci HDZ-a BiH, kao i svim hrvatskim strankama okupljenim u velikoj hrvatskoj koaliciji unutar HNS-a BiH.
Teme sastanka bile su različite, od životnih pa do aktualnih političkih, napose u svjetlu nadolazećih Općih izbora u BiH. Naime, iako se Udruga Prsten, kako je istaknuo predsjednik Udruge Mijo Marić, ne bavi politikom, bavi se svim drugim aspektima društva koji se ipak isprepleću s politikom.
 

Dvije godine nakon pokretanja inicijative s ciljem osnivanja Udruge Prsten u Bosni i Hercegovini, u Vitezu je 13. lipnja 2018. održana Utemeljiteljska skupština na kojoj je osnovana Udruga bosanskohercegovačkih Hrvata Prsten (UBHH Prsten) i izabrano njezino vodstvo.

Za predsjednika UBHH Prsten izabran je Zdenko Vukić iz Travnika, izvršni direktor Sveučilišta Vitez i predsjednik Inicijativnog odbora za osnivanje Udruge Prsten u BiH, a  za dopredsjednike Veseli Čule iz Čitluka i Ante Domić iz Brčkog. 

Tim je činom djelovanje Udruge UBH Prsten, koja u Hrvatskoj aktivno djeluje od 2005. godine, prošireno i na teritorij Bosne i Hercegovine kako bi se omogućila i pružila dodatna potpora Hrvatima u borbi za ravnopravnost, ostanak i opstanak na tom području.

Cilj UBHH Prsten jest gospodarsko povezivanje, ulaganje u znanje i obrazovanje, humanitarno i karitativno djelovanje te snažnije povezivanje svih Hrvata u BiH, kao i svih onih koji žive izvan BiH.
 

Na donatorskoj večeri za dovršetak izgradnje Vjersko-kulturnog središta Plehan u Bosanskoj Posavini, održanoj 11. lipnja 2018. u zagrebačkom hotelu Panorama, okupili su se visoki predstavnici hrvatske politike iz dviju domovina hrvatskog naroda - Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kao i predstavnici gospodarskog, vjerskog, kulturnog i javnog resora, a međunjima bili su i istaknuti članovi Udruge bosanskih Hrvata Prsten koji svojim donacijama pomažu taj hvalevrijedan projekt.

Donatorsku večer organizirao je vlč. Ivan Tolj, župnik u Gornjim Močilima, a uz predsjednika Vlade RH i HDZ-a Andreja Plenkovića i člana Predsjedništva BiH i predsjednika sestrinskog HDZ-a BiH Dragana Čovića te potpredsjednika Hrvatskog saborai zamjenika predsjednika HDZ-a Milijana Brkića, među najvišim uzvanicima bili su ministri u Vladi RH – Tomislav Ćorić, Goran Marić, Zdravko Marić, Tomislav Tolušić i Gabrijela Žalac, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i državni tajnik Ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, a predstavnike Katoličke crkve predvodio je nadbiskup Vrhbosanske biskupije kardinal Vinko Puljić.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u Vitezu je otvorila hrvatski Konzulat koji je tamo smješten kako bi pružao konzularne usluge za gotovo stotinu tisuća osoba koje žive na području dvanaest općina središnje Bosne.

"Nadam se da će ovo biti hrvatsko sidro u središnjoj Bosni", kazala je predsjednica Grabar-Kitarović tijekom svečanog otvaranja podsjećajući kako je ovo događaj kojega se dugo očekivalo i zagovaralo jer je riječ o konkretnoj pomoći brojnim Hrvatima, ali i svim drugima koji žive u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Podsjetila je kako su problemi ljudi u središnjoj Bosni slični onima u krajevima poput tih u Hrvatskoj, a riječ je o depopulaciji, odlasku mladih i poteškoćama u povratku prognanih. "Nadam se da ćemo u suradnji s vlastima Bosne i Hercegovine to popraviti", kazala je hrvatska Predsjednica poručivši kako je budućnost Hrvata iz Bosne i Hercegovine u ostanku i opstanku u toj zemlji.

U Mostaru je 14. svibnja 2018. održana dodjela 17. Večernjakova pečata, nagrade koju Večernji list dodjeljuje zaslužnima u više kategorija u Bosni i Hercegovini, a među ovogodišnjim laureatima tog prestižnog priznanja je i zamjenik predsjednika Udruge bosanskih Hrvata Prsten Pavo Zubak.

Jedan od najuspješnijih hrvatskih gospodarstvenika bosanskohercegovačkih korijena nagradu je dobio u kategoriji simboličnog naziva ”Naše gore list“ za 2017. godinu, koju mu je uručio predsjednik Uprave HT Eronet Vilim Primorac. Zahvalivši na tom hvalevrijednom priznanju, Pavo Zubak je poručio: ”Ovo je priznanje koje se odlaže u srce. Ovo što radite u Mostaru je izvrsno, samo nastavite tim putem i doći ćete gdje želite.“

Među brojnim dobitnicima posebno valja istaknuti nagradu u kategoriji za osobu godine, koju su ove godine dobile čak četiri osobe, i to četvorica izbornika nogometnih reprezentacija: Zlatko Dalić iz Livna (Hrvatska), Vahid Halihodžić iz Jablanice (Japan), Mladen Krstajić iz Zenice (Srbija) i Vladimir Petković iz Sarajeva (Švicarska). Zaključeno je kako su upravo oni BiH učinili planetarno prepoznatljivom, a nagrade im je uručio glavni urednik Večernjeg lista BiH Jozo Pavković, ujedno najzaslužniji za tu manifestaciju koja je u proteklih sedamnaest godina održavanja prerasla u tradiciju.
 

Nakon 15 godina stanke, hrvatska nacionalna aviokompanija Croatia Airlines od 3. svibnja ponovno je uspostavila avionsku liniju na relaciji Zagreb - Mostar.

Na svečanom prvom letu bili su mnogi uglednici, a među njima i predstavnik Udruge Prsten, koordinator poslovne suradnje Kluba poduzetnika, Tonči Visković.

"Povezati Mostar i Zagreb predstavlja povezivanje dviju prijateljskih, dobrosusjedskih zemalja Hrvatske i BiH“, rekao je ministar Butković na konferenciji za novinare u Zračnoj luci u Mostaru.

Mostar je 40. europsko odredište u koje će zrakoplovi Croatia Airlinesa izravno letjeti tijekom ovogodišnje sezone u redovitom putničkom prometu.  Zrakoplov će iz Zagreba za Mostar letjeti četvrtkom i nedjeljom u večernjim satima (22 sata i 10 minuta), a iz Mostara za Zagreb petkom i ponedjeljkom u jutarnjim satima  (polazak u 6 sati i 15 minuta) te je po letu predviđen prijevoz do 76 putnika.

Povodom proslave blagdana sv. Marka evanđelista, koji je patron istoimene župe na Plehanu u Bosanskoj Posavini, i ove su godine održani Dani Plehana, a među brojnim vjernicima na Plehanu bili su i predstavnici Udruge bosanskih Hrvata Prsten.

Središnji događaj te vjersko-kulturne manifestacije bila je hodočasnička misa koju je, 28. travnja, u novoj plehanskoj crkvi predvodio ovogodišnji mladomisnik fra Augustin Čordaš, župni vikar Župe Uznesenja BDM u Širokom Brijegu rodom iz Bosanske Posavine.
Toga su dana na Plehan zajedno s brojnim drugim vjernicima iz Zagreba stigli i prstenovci. No, kako su zbog velike gužve i višesatnog čekanja na graničnom prijelazu zakasnili na središnji događaj, posebno za njih misu je predvodio fra Ilija Jerković ujedno i voditelj Poliklinike za rehabilitaciju djece i pružanje socijalnih usluga “Zlatni cekin“ u Slavonskom Brodu.
 

Relativno veliki dio potreba za povrćem i voćem za turizam se podmiruje iz uvoza, zatim nekih vrsta mesa. Istovremeno je znatan dio iz domaće proizvodnje kao što su jaja, svinjsko meso te slobodno možemo reći da je udjel uvoza u turističkoj potrošnji oko 50% pri čemu se on kreće od 80% do 30% ili je u prosjeku oko 50%. Dio hrane je skoro u potpunosti iz domaće proizvodnje kao što su pekarski proizvodi, ali su nažalost aditivi i dio brašna iz uvoza.Od ukupne domaće proizvodnje manji dio, oko 15%“ se plasira kroz turizam, ostalo je potrošnja domaćeg pučanstva i izvoz.

Hrvatska ima sve jači turizam, veći broj gostiju, bolju potrošnju i već se dvadeset godina govori o povezivanju zelene i plave Hrvatske - točnije turizma i poljoprivrede. Je li to floskula ili realnost koju kroz poljoprivredne politike nismo nikada realizirali?
Bogatstvo podareno puku ovoga područja u obliku prekrasnog mora i dostatnih raznovrsnih poljoprivrednih resursa, prvenstveno tla i vode, upućuju na zaključak da je „povezivanje Zelene i Plave Hrvatske“ realnost pa čak i nužnost. Nažalost, dostignuta razina zadovoljenja turističke potrošnje iz domaće proizvodnje pokazuje da je spomenuti slogan više jezična politička konstrukcija nedobrih, neki bi rekli i neodgovornih i nesposobnih političara za poziv kome nisu dorasli.

Nema ništa što čovjeka može više ispuniti nego kada se bavi onime što voli. To, nadasve ispunjava, ali, naravno, iziskuje i truda i vremena. Prateći medijsko zanimanje i najavu nastanka nove udruge pod nazivom ”Prsten” uputili smo se  do Zagreba, a zatim i bliže- do Viteza (gdje Udruga i dobiva svoje obličje) kako bismo imali cjelovitu sliku te vjerodostojno informirali naše čitatelje.

Budući da udruge spadaju pod neprofitne organizacije, one su dobrim dijelom bitan čimbenik društvenog života jedne države ili grada. Stvarajući jednu vrstu društvene kohezije djeluju ”samostalno”, otvorene su za sve ljude koji im žele pristupiti i svojim članstvom pridonijeti njihovom radu, a samim time i pozitivno djelovati u vlastitoj sredini. Udruge su ona mjesta gdje ljudi, ukoliko ne mogu ostvariti svoja prava, ma koje vrste ona bila, jer znamo da postoje raznovrsne udruge  s raznim područjima djelovanja, pronađu ”uho” koje ih sasluša, ali i pomoć. Ono što je vrlo bitno i što bi svakako trebalo postati asocijacijom na neprofitne udruge, jest pojam socijalnog (društvenog) poduzetništva. Naravno, moramo naglasiti da je to vrlo aktualno u stranim razvijenim državama, gdje se koriste svojstveni poslovni modeli kako bi se ostvarila misija organizacije ili udruge. Nismo se s našim sugovornicima dotakli toga aspekta, no bili smo mu na tragu.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović pred Hrvatskim generalskim zborom (HGZ-om) održao je predavanje na temu "Rješenje hrvatskog pitanja za europsku Bosnu i Hercegovinu". Između ostaloga, Čović je govorio o izmjeni Izbornog zakona te o problemu gledanja na prošlost BiH oko koje ne postoji slaganje.
Domaćin predavanja Dragana Čovića, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora i bivši ministar obrane Pavao Miljavac, uvodno je pročitao priopćenje Upravnog odbora HGZ-a.

Članovi HGZ-a u svom priopćenju ističu da "Hrvati u BiH imaju pravo na jednakopravnosti i konstitutivnost u BiH kao i Srbi i Bošnjaci".

"Hrvatski generalski zbor drži da je izmjena Izbornog zakona u BiH za Hrvate kao najmalobrojniji narod u toj zemlji iznimno važna. Izmjena Izbornog zakona u BiH nije pitanje bilo kojeg pojedinca, bilo koje političke opcije ili stranke, ovo je pitanje opstojnosti hrvatskog naroda u BiH", izvijestio je Miljavac.

U uvodnome dijelu svoga izlaganja akademik Čović je istaknuo kako hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini nije zasebno pitanje jednoga naroda, nego se radi o univerzalnom pitanju ustavnosti i vladavine prava, jednakopravnosti, te ukupne euroatlantske perspektive države Bosne i Hercegovine.

Hrvatski član Predsjedništva BiH akademik Dragan Čović održao, u središnjici Hrvatskog generalskog zbora u Zagrebu, predavanje na temu: „Rješenje hrvatskog pitanja za europsku Bosnu i Hercegovinu“
U uvodnome dijelu svoga izlaganja akademik Čović je istaknuo kako hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini nije zasebno pitanje jednoga naroda, nego se radi o univerzalnom pitanju ustavnosti i vladavine prava, jednakopravnosti, te ukupne euroatlantske perspektive države Bosne i Hercegovine.