U organizaciji predsjednika Federacije BiH Živka Budimira 3. svibnja 2012. u Derventi, u kripti župne crkve sv. Jurja, održana je konferencija “Budućnost Bosanske Posavine” posvećena nizu problema s kojima se susreće izbjeglo i raseljeno prijeratno stanovništvo ovog kraja 

Uz predsjednika FBiH Živka Budimira, uvodničari i govornici na konferenciji bili su Krešimir Zubak, dr. Miodrag Živanović i dr. Enver Kazaz. Među mnogobrojnim sudionicima na konferenciji, od kojih je potrebno spomenuti Stevena Gillena iz Veleposlanstva SAD-a u BiH, Adila Osmanovića, ministra za izbjegle i raseljene osobe FBiH, predstavnike vjerskih zajednica, predstavnike udruga,  bili su i predstavnici Udruge bosanskih Hrvata Prsten: glavni tajnik Marjan Biškić i Gordana Jelavić. Udruga Prsten već sedmu godinu od osnutka, svojim radom i djelovanjem aktivno participira u rješavanju problema povratka, organiziranja kvalitetnog života povratnika u svoje domove koje su napustili prije 20 godina. 

U svom govoru predsjednik Budimir istaknuo je: “Gledajući iz kuta onih čija je imovina, koju su cijeli život stvarali uništena i još nije obnovljena, i onih koji se nisu mogli i još uvijek se ne mogu vratiti tamo gdje su rođeni, gdje su proživjeli radosne, ali i žalosne trenutke svoga života, nismo učinili dovoljno. One koji se ne mogu vratiti u svoje domove jer njihove kuće još nisu obnovljene, ne zanimaju novonastale granice entiteta, distrikta niti politički razlozi i okolnosti zbog kojih su  nove administrativne cjeline nastale, niti kako se danas zovu. Ono što oni osjete jest odnos prema njima bivših i novih susjeda – komšija, odnos lokalnih vlasti prema njima i njihovoj želji da se vrate, odnos struktura vlasti entiteta, države kao i odnos političkih struktura koje ih zastupaju i koje se bore za njih, odnosno za povrat njihove imovine i ostvarenje elementarnih ljudskih prava.” Nadalje, kazao je kako je posljednjih 15 godina napisano puno analiza, znanstvenih radova i knjiga o temama izbjeglih i raseljenih u Bosni i Hercegovini. Europska unija, međunarodna zajednica i predstavnici institucija vlasti napravili su određene napore u svrhu povratka prognanih i raseljenih osoba i njihovih obitelji. Kako bi se provodio Aneks 7 “Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH” osiguravala su se velika sredstva: proračunska i donatorska za obnovu porušenih kuća i društvenih-zajedničkih objekata. Dodao je da su ljudi umorni od plasiranja lažnih informacija u javnosti kako je priča o povratku završena i da se ljudi ne žele vratiti u svoje domove kako bi se prikrile činjenice da u tom pogledu nipošto nije učinjeno dovoljno, što najbolje pokazuju podaci o zahtjevima za povratak prikupljeni u institucijama Federacije BiH i Republici Srpskoj. U ime Veleposlanstva SAD-a Steven Gillen je istaknuo čast i zadovoljstvo što je pozvan na konferenciju istaknuvši da je sazrelo vrijeme za trajnije rješenje a da je istraživanje pokazalo da postoji povratnička zajednica zainteresirana za povratak.To negira predrasude da se Hrvati ne žele vratiti.  

U dvorani hotela Antunović  20. travnja 2012. u 19 sati okupljenim članovima Foruma mladih i svima zainteresiranima za temu tribine, studentski kapelan don Damir Stojić govorio je o djelu pape Ivana Pavla II. Teologija tijela iznijevši glavne teze njegovih kateheza

U sklopu zanimljivog i raznovrsnog programa za mlade što ih  je u ovoj godini pripremio Forum mladih UBH Prsten, održana je i treća tribina čiji je gost-predavač  bio i karizmatični salezijanski redovnik i studentski kapelan don Damir Stojić. Već godinama održava seminare i predavanja za mlade na temu učenja pape Ivana Pavla II. o teologiji tijela, njegovu nauku o tijelu i ljudskoj spolnosti. Koliko je ovaj segment crkvenog učenja malo poznat potvrdio nam je i sam don Stojić koji se kao mladi student u Rimu 2001. godine susreo s njemu dotad potpuno nepoznatom knjigom.

Uputa kako do osobne iskaznice BiH:

 1. Pravo na  osobnu iskaznicu (CIPS BiH) imaju svi koji su bili na popisu stanovništva BiH.
 
2. Pravo na ovu iskaznicu imaju i djeca BiH državljana rođena nakon 1991. godine.
 
3. Za CIPS BiH osobnu iskaznicu ne morate se odreći državljanstva niti se odjaviti s prebivališta iz države sadašnjeg prebivališta ili boravka.
 
4. Zbog toga  nećete izgubiti bilo kakva stečena prava u toj državi niti vam se mogu uskratiti bilo kakva daljnja prava u toj državi.
 
5. Zbog državljanstva i neke druge države i prebivališta u drugoj državi ne može vam se uskratiti vaše zakonsko pravo na CIPS BiH osobnu iskaznicu.
 
 ZA OSOBE ROĐENE U BOSNI I HERCEGOVINI
 
1. U mjestu rođenja u općinskom matičnom uredu izvaditi rodni list i uvjerenje o državljanstvu.

2. Kao dokaz identiteta ovjeriti kod javnog bilježnika ili u općinskoj upravi prebivališta 1991. godine svoju trenutačno važeću osobnu iskaznicu ili putovnicu države sadašnjeg prebivališta.
 
S ovim dokumentima otići u mjesni MUP prebivališta 1991. godine i na šalteru za osobne dokumente zatražiti izdavanje CIPS osobne iskaznice.  To su osnovni dokumenti, a ako vam bude bio potreban još neki dokument, službenik tog ureda objasnit će vam daljnji postupak.
 
Administrativne općinske pristojbe za izdavanje ovih dokumenata i CIPS osobne iskaznice iznose do najviše 25 KM. Plaćanje je u KM ali svugdje je moguće sve valute zamijeniti za KM.
 
ZA OSOBE ROĐENE IZVAN BiH, A OBA RODITELJA SU BiH DRŽAVLJANI
 
1. U državi mjesta rođenja u općinskom matičnom uredu izvaditi rodni list – datum izdavanja ne smije biti stariji od 6 mjeseci.

2. Kao dokaz o identitetu ovjeriti dokumente kao i za rođene u BiH.

3. S ova dva dokumenta otići kod općinskog matičara  u mjestu svog i roditeljskog  prebivališta iz 1991. godine  i zatražiti uvjerenje o državljanstvu.

Ako mjesto rođenja roditelja nije u mjestu prebivališta, potrebno je otići u mjesto rođenja oca i zatražiti ondje uvjerenje o državljanstvu ili zatražiti upis u knjigu državljana. 
Sve upute oko  državljanstva dobit ćete kod tog mjesnog matičara. Daljnji postupak je isti kao i kod osoba rođenih u BiH.
 
ZA OSOBE ROĐENE IZVAN BiH, A SAMO JE JEDAN RODITELJ BIH DRŽAVLJANIN
 
Osobe koje su rođene izvan BiH a samo im je jedan roditelj državljanin BiH, te ako do 23. godine  svog života nisu zatražile upis u knjigu državljana BiH, po sadašnjem zakonu ne mogu ostvariti pravo na državljanstvo BiH ako 1991. godine nisu imali prebivalište u BiH.
Ako su imali prebivalište 1991. godine u BiH, isti je postupak kao i za druge.

Stoga je važno da za svoju djecu rođenu izvan BiH zatražite što prije upis u knjigu državljana!

Od 27. do 31. ožujka održan je 15. sajam gospodarstva Mostar 2012. a okupio je 850 izlagača iz tridesetak zemalja. Ove godine zemlja partner bila je Republika Hrvatska. Prvi put su u sklopu ove ugledne međunarodne gospodarske manifestacije zajednički  nastupile pravne osobe članice Udruge Prsten

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda svečano je otvorio 15. sajam gospodarstva poručivši okupljenim uglednim poduzetnicima i osobama iz javnog života kako je „Mostarski sajam mjesto na kojem možemo razgovarati, razmjenjivati mišljenja i dogovarati poslovnu suradnju. Ove godine, zemlja partner Republika Hrvatska – naš susjed i prijatelj, zemlja na koju se oslanjamo i zemljopisno i politički. Vaša nazočnost na ovom sajmu pokazuje našu čvrstu opredijeljenost i želju za boljom gospodarskom i političkom suradnjom na načelima razumijevanja, partnerstva, poštovanja i dobrosusjedstva. Put RH prema Europskoj uniji će biti naša šansa da u ovim danima definiramo okvir za stvaranje mogućnosti da se i Bosna i Hercegovina, putem Hrvatske, postupno uključuje u europske ekonomske prostore. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju je od velike važnosti za našu europsku budućnost i regionalnu suradnju, pa je i nazočnost velikog broja gospodarstvenika prilika da razmijenimo mišljenja i iskustva i da budemo potpora suradnji u svim oblastima…

.

U  restoranu Regata, tvrtke Regata AG, Jagodno 80a, Novo Čiče u Velikoj Gorici 2.je travnja 2012.  održan  8. sastanak proširenog članstva Upravnog odbora UBH Prsten

U ime predsjednika UBH Prsten Marka Pipunića i potpredsjednika mr. sc. Vjekoslava Jeleča, koji su zbog službenih obveza bili odsutni, nazočnim  članovima Upravnog odbora pozdravnim govorom obratio se glavni tajnik Udruge Marjan Biškić. Nakon rasprave i usvajanja zaključka sa 7. sjednice proširenog Upravnog odbora Udruge,  Tomislav Ocvirek, informatičar tvrtke IN2,  predstavio je u dvadesetominutnoj prezentaciji novu verziju web- stranicu UBH koja je na internetu od sredine travnja. Tijekom 3. točke dnevnog reda u kojoj se razgovaralo o provedbi Plana i programa Udruge u 2012. godini, glavni je tajnik istaknuo kako je potrebno povećati aktivnosti na terenu, kao i osnivanje broja zavičajnih klubova. Naglašeno je da Udruga treba biti pokretač aktivnosti animiranja i organizacije prijevoza ljudi u BiH kako bi izvadili CIPS-ove osobne iskaznice i sudjelovali na lokalnim izborima u BiH. Predstavio je inicijativu predsjednika Federacije BiH Živka Budimira o osnivanju Distrikta Bosanska Posavina te je iznio podatke da je tijekom rata iz Republike Srpske protjerano 150 tisuća, a iz Federacije 200 tisuća Hrvata. Udruga je također dobila potvrdu brojnih institucija u BiH koje su zainteresirane za organizaciju sljedećeg okruglog stola na temu povratka Hrvata u BiH i naknadu štete za uništenu imovinu. Prijedlog za partnerstvom iskazali su HKD Napredak i Hrvatska zajednica Herceg-Bosna.

  Gradsko kazalište mladih Vitez gostovalo je 30. ožujka 2012. s urnebesnom predstavom Don Quijote u kinu Forum u studentskom domu Stjepan Radić u Zagrebu u organizaciji Udruge bosanskih studenata

Dvorana kina Forum bila je dupkom ispunjena studentima koji su pljeskom, smijehom i ovacijama popratili izvrstan nastup mladih glumaca iz Viteza. U ime domaćina sve nazočne pozdravili su voditelji programa Melita Golubica i Marko Marković, te Ivan Sajević, voditelj GKM Vitez. Predstava nastala prema predlošku slavnog španjolskog književnika Miguela de Cervantes Saavedra prema njegovu najpoznatijem tekstu Don Quijote za koji je adaptaciju i scenarij napisala književnica i profesorica hrvatskog jezika Sanja Babić-Đuvlat pršti humorom koji povezuje srednjovjekovni lik bistrog viteza tužnog lika Don Quijotea sa suvremenim temama i aktualnostima našeg doba.

8. sjednica proširenog Upravnog odbora održati će se u ponedjeljak 02. 04. 2012. od 16-18 sati u dvorani restorana REGATA, tvrtke Regata AG d.o.o., našeg člana Ferde Kurtića, Jagodno 80a, Novo Čiče, Velika Gorica.
Prijedlog dnevnog reda:
1. Rasprava i usvajanje zaključaka sa 7. sjednice proširenog UO Udruge
2. Predstavljanje nove verzije web stranica UBH Prsten
3. Provedba Programa i Plana rada Udruge u 2012. i rasprava
• Izvješće glavnog tajnika
•  Izvješća čelnika povjerenstava Udruge
•  Izvješća predsjednika podružnica i klubova-foruma Udruge
•  Izvješće i rasprava članova UO
4. Gospodarska suradnja članova Udruge, međusobno povezivanje te mogućnost
stvaranja konzorcija
5. Razno
Nakon radnog dijela sjednice biti će Uskršnje druženje u organizaciji domaćina sjednice člana UO, Ferde Kurtića.
Napomena: Do restorana REGATA dolazi se na slijedeći način: Zagreb-Gorica – stari put prema Sisku i nakon izlaska iz V. Gorice prvo skretanje ( poslije benzinske pumpe 200m ), lijevo piše NOVO ČIČE i ravno cestom oko 4 km, na desnoj strani veliki natpis Restoran REGATA.

Udruga bosanskih studenata u Zagrebu (UBS) i Gradsko kazalište mladih Vitez pozivaju sve Bosance i Hercegovce, kao i sve one koji su ovoga petka u Zagrebu da dođu na kazališnu predstavu „Don Quijote", koju izvode članovi GKM Vitez.

Predstava će biti igrana u petak, 30. ožujka 2012. godine, s početkom u 20,00 sati u kinu Forum, koji se nalazi u sklopu Studentskog doma „Stjepan Radić" u Zagrebu.

Predstavu „Don Quijote" je režirala Mirna Mišković, a prema tekstu Sanje Babić-Đulvat. U predstavi igraju: Marko Mirković, Mirna Mišković, Slaven Čalić, Bruno Grebenar i Lorena Križanović. Za glazbu je zadužena Nataša Todorović, a grafički dizajn djelo je Borislava Sučića. Izvršni producent predstave je Ivan Sajević.

To je predstava koja nas vodi putem od parodije do travestije i natrag. Pratit ćete ju bez daha jer ona ne samo da oživljava velike likove španjolske književnosti, već sjajnom glumom i izvedbom oblikuje sasvim nove osobnosti. I to, ni manje ni više, naše vlastite: one javne i one skrivene. Na tankoj crti razdvajanja humanog i zlog, idealizma i gluposti kreću se mladi glumci koji svoju snagu nalaze u ravnoteži i osmijehu.

Nakon predstave, UBS je za svoje goste pripremio mali domjenak uz harmoniku i gitaru.

ULAZ BESPLATAN!

U Udruzi Prsten održana je 26. ožujka 2012. promocija knjige Koji držiš brdo na svom prstu Sanje Babić-Đulvat u organizaciji Kluba žena. Promociji su nazočili brojni članovi Udruge, gosti i prijatelji književnice koji su s radošću dočekali prvu zagrebačku promociju spisateljice

Roman Koji držiš brdo na svom prstu Sanje Babić-Đulvat govori o ratnoj tragediji glavnog junaka slikara Vilima koji je proživio rat u Bosni i Hercegovini i njegovoj boli s kojom proživljava dane nakon rata u malom dalmatinskom mjestu. Čitatelj upoznaje bol i traumu umjetnika i pacifista Vilka koji se ne miri s ratom i ne može sebi oprostiti trage diju koju je nesretnim spletom okolnosti uzrokovao. Roman je objavljen 2010. godine i u BiH je promoviran u nekoliko gradova. Na poziv članica Kluba žena UBH Prsten spisateljica se rado odazvala i održala promociju svoje knjige u Zagrebu. Voditeljica i moderatorica promocije Gordana Jelavić u uvodnoj je riječi uvela slušatelje u svijet romana Sanje Babić-Đulvat kroz koji nas vode autorefleksija glavnog lika, neodaslana pisma medicinskoj sestri Veri, gotovo karmička veza s ostalim likovima koji se javljaju u romanu i vode priču prema njezinu vrhuncu i tragičnom raspletu.
Dragica Šamija, dugogodišnja prijateljica spisateljice koja prati i podržava rad Sanje Babić-Đulvat, pročitala je recenziju knjige Željka Grahovca. Ulomak iz romana kojim je oživio poslijeratnu atmosferu djela svojim glasom dočarao je jedan od najboljih hrvatskih glumaca Božidar Alić. Književnica Sanja Babić-Đulvat zahvalila se Udruzi koja je organizirala promociju knjige u intimnoj atmosferi Udruge i istaknula kako umjetnost i književnost moraju biti most dobrote. Okupljene je pozdravio i dopredsjednik UBH Prsten mr. sc. Vjekoslav Jeleč, dr. med. zahvalivši se autorici što nas je u ovom duhu okupila i pomogla da se prostor Udruge ispuni plemenitim duhom umjetnosti i humanosti.
Književnica, pjesnikinja i slikarica Sanja Babić-Đulvat rođena je 26. ožujka 1965. u Travniku gdje je završila gimnaziju. Studij književnosti završila je u Sarajevu. Do sada je objavila zbirke pjesama Oko rta Dobre Nade, Ljubav nije samo riječ; romane Travnički nocturno, Koji držiš brdo na svom prstu. Za djecu je napisala i ilustrirala knjige Tončijev san, Nisam ja mamina maza, Vjetroslav- vilenjak dobrog srca. Sanja Babić-Đulvat živi u Travniku, a radi kao profesorica hrvatskog jezika u srednjoj školi Vitez u Vitezu.
Nakon promocije književnica je potpisivala posvete kupcima knjige, a nekoliko primjeraka poklonila je knjižnici Udruge Prsten. Svi koji nisu mogli biti na promociji, knjigu mogu pronaći i posuditi na policama knjižnice u Udruzi. Članice Kluba žena darovale su spisateljici na dar unikatne naušnice umjetnice Ankice Ivandić za rođendan koji je bio upravo na dan promocije.

Promocija knjige Sanje Babić-Đulvat                                                                                   Autorica potpisuje knjigu

Kako pobijediti strah i sram pred javni nastup

U petak 23. ožujka 2012. u prostorijama Udruge Prsten pred brojnim auditorijem psiholog-psihoterapeut Mijo Marić izložio je ključne elemente za dobru pripremu i demistificirao psihološke aspekte javnog nastupa: strah, sram, drhtavicu, znojenje, tremu…

Pripremio: Prsten

Kako se pripremiti za besprijekoran javni nastup pred auditorijem? Kako se pripremiti? Kakvu poruku odašiljemo svojim nastupom, svojom osobnošću? Koje su najvažnije psihološke poluge koje utječu na pojedinčev nastup? Kako savladati prepreke poput straha i srama? Na ova i brojna druga pitanja mladih odgovore je ponudio iskusni predavač psiholog Mijo Marić. U dvosatnom predavanju, u prvom dijelu svog nastupa, Mijo Marić mladima je izložio kako se treba pripremiti za javni nastup. Koji je cilj nastupa, naziv teme o kojoj je riječ, kome se govornik obraća, koje su centralne točke teme koje čine okosnicu nastupa. Prije samog nastupa poželjno je da govornik dođe ranije i upozna prostor u kojem će nastupati, pozdravi auditorij i zadobije njegovu pažnju kontaktom očima. Osobito je važno da se govornik osjeća udobno u svojoj odjeći kako mu ona ne bi oduzimala koncentraciju. Sam početak nastupa dobro je začiniti šalom ili anegdotom radi opuštanja atmosfere, izložiti ciljeve i svrhu teme. Za vrijeme nastupa poželjno je uvoditi publiku u temu upitnim formama poput: jeste li znali ili možda se pitate… te isticati važne dijelove rečenicama poput: iznimno važnim smatram… Dobar govornik trebao bi naglasiti kada će biti vrijeme za postavljanje pitanja o temi. Tijekom izlaganja ključnih točaka poželjno ih je ilustrirati primjerima kako bi ih auditorij podrobnije shvatio. Dijelovi trebaju postupno graditi cjelinu. Na kraju predavanja, u konciznom zaključku trebao bi biti kratki podsjetnik na ključne točke, zaključak i zahvala te poziv na pitanja. Prilikom nastupa osim dobrog činjeničnog znanja o temi, dobar govornik više govori svojim tijelom i držanjem, izrazom lica, pokretima. Približavanje sugovornicima i sjedanje među njih, dobar je način za razbijanjem neprijateljski nastrojenog auditorija u slučajevima kada izlažemo teme koje im nisu prihvatljive. Manje je više formula je za tehnička pomagala i količinu materijala na slajdovima prezentacije. - I to je to! Ali s ovim znanjem niste riješili probleme dobrog javnog nastupa – istaknuo je gospodin Marić na kraju prvog dijela izlaganja. U drugom dijelu pozabavio se emocijama: strahom, sramom, ljutnjom, drhtanjem glasa, znojenjem ruka koje često prate govornike prilikom javnog nastupa. Ljudi reagiraju na tri varijable: podražaj (gledate me) – doživljaj (neugoda) – reakcija (crvenilo lica). Što nam može pomoći? Dobar odnos sa samim sobom! Strah od neznanja je potrebno razbiti uvjeravajući sebe da nije najvažnije sve znati. Na slušatelje uvjerljivije djeluje, ljudska toplina od znanja koje kratkotrajno fascinira. No dokazano je da nakon nekog vremena od predavanja ljudima ostaje u dužem sjećanju kako se netko držao (geste, pokreti), što je nosio tom prilikom, boja glasa, nego što govorio. Kada nešto ne znamo dovoljno je slegnuti ramenima i priznati kako nam to nije poznato. Nakon zanimljivog izlaganja, mladi su imali mnoštvo pitanja o javnom nastupu, uspješnim govornicima kroz povijest. Pitali su kojeg političara u Hrvatskoj bi predavač ocijenio kao vrlo uspješnog? Na koji način se rješavaju emocionalni problemi kod pojedinaca vezani za javne nastupe i koliko su te metode uspješne? A vrijeme k'o vrijeme, prođe u hipu kad je tema zanimljiva. S obzirom na interes za temu sigurno će o njoj biti još govora u Forumu mladih.