DOBRODOŠLI NA WEB-STRANICE UDRUGE "PRSTEN"
Udruga Hrvata BiH "PRSTEN" vodeća je, nepolitička i neprofitna Udruga u Hrvatskoj za promicanje i zaštitu tradicije, kulture, gospodarske suradnje, druženja i humanitarnog djelovanja Hrvata u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, s ciljem očuvanja temeljnih vrijednosti i jedinstva hrvatskog naroda i njegova prosperiteta. Organizirana je kao nevladina, nepolitička, neprofitna organizacija, a financira se članarinama, sponzorstvima i donacijama dobrih ljudi.

 
 
 
 
Prsten Skip Navigation Links

lip
10

Održan prvi virtualni panel u Prstenu o aktualnom stanju u BiH

Kakvo je trenutačno stanje u BiH, kako teku pregovori o izmjeni Izbornog zakona i provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava, odnosi između naroda u BiH i kako oživiti put BiH prema EU? - pitanja su na koja su sudionici virtualnog panela pokušali dobiti odgovore

 

U organizaciji Foruma mladih Udruge Hrvata BiH Prsten, 8. lipnja održan je virtualni panel pod nazivom Promjena Izbornog zakona – put u EU? na kojem su kao panelisti sudjelovali prof. dr. Ugo Vlaisavljević s Univerziteta Sarajevo i dr. sc. Jakov Žižić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu te Zoran Krešić, novinar Večernjeg lista BiH

 

 

Sudionike panela pozdravio je predsjednik Udruge Prsten Pavo Zubak, koji je istaknuo kako se i ovim panelom daje potpora nastojanjima Hrvata u BiH da se izbore za svoja prava i promjenu Izbornog zakona. Ujedno je izrazio zadovoljstvo što su inicijatori i organizatori panela mladi članovi Prstena, koji i time pokazuju interes za stanje u BiH.

 

Predsjednik Foruma mladih Udruge Prsten Robert Čolić također je istaknuo kako je važno da mladi ljudi podrijetlom iz BiH znaju što se događa, koji su procesi u tijeku i u kojem smjeru ide BiH, poručivši kako mladi okupljeni u Prstenu nose BiH u sebi, iako ne žive ondje, i s velikim zanimanjem prate zbivanja ”preko granice“.

 

U ime ministra vanjskih i europskih poslova RH Gordana Grlića Radmana sudionike panela pozdravio je njegov savjetnik Domagoj Knežević, a među sudionicima su bili savjetnik ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića Ivan Karlo Stipić i savjetnica s posebnim položajem za pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH Žana Ćorić te Milan Sitarski, član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja.

 

Voditelj panela bio je član Foruma mladih Ivan Marić, a uz pomoć forumaša Ante Leovca moderirao je iz Središnjeg ureda Udruge Prsten, odnedavno smještenog u središtu Zagreba.

 

   

Predsjednik Udruge Hrvata BiH Prsten, Pavo Zubak 

 

Član Foruma mladih Udruge Hrvata BiH Prsten, Ivan Marić

 

2021. - godina reformi u BiH?

 

Kakvo je trenutačno stanje u BiH, kako teku pregovori o izmjeni Izbornog zakona i provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava, odnosi između naroda u BiH i kako oživiti put BiH prema EU? - pitanja su na koja su sudionici virtualnog panela pokušali dobiti odgovore.

 

Daytonski mirovni sporazum, potpisan 1995. godine, do danas je temelj unutarnjeg političkog poretka u BiH. Dugo vremena činilo se da je SAD s Europskom unijom najutjecajniji strani akter u BiH i da je put BiH prema članstvu u EU-u dug, ali neizbježan. Nažalost, desetljeća nemogućnosti dogovora između triju konstitutivnih naroda, presude Europskog suda za ljudska prava ”Sejdić-Finci“ i nezainteresiranosti za proširenje u Europskoj uniji, put BiH prema EU-u u svojevrsnoj je blokadi. BiH je jedina zemlja jugoistočne Europe, uz Kosovo, koja nema status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u.

 

Hrvati u BiH kao najveći zagovaratelji članstva u EU-u iseljavanjem su i diskriminatornim preglasavanjem politički najranjiviji te najviše očekuju od ulaska u EU u konsolidiranju svojeg statusa. Trenutačno su pregovori između najvažnijih političkih aktera pod pokroviteljstvom SAD-a i EU-a u tijeku te se mnogi nadaju pozitivnim rezultatima, kao primjerice održavanja lokalnih izbora u Mostaru nakon 12 godina blokade. SAD i EU kao glavni međunarodni akteri u BiH traže od političara svih triju naroda u BiH da 2021. godina bude godina reformi i da se deblokira i nastavi put prema euroatlantskim integracijama kako bi se zemlja politički i ekonomski stabilizirala. Ujedno, Hrvatska snažno zagovara deblokadu, provođenje reformi i stjecanje statusa kandidata BiH, a nedavno je predstavila svoju inicijativu o BiH na Vijeću za vanjske poslove EU-a.

 

Daytonski ustav je BiH utemeljio kao ”složenu državu”

 

Presuda Ustavnog suda u slučaju Ljubić i noviji politički sukobi, dileme i kontroverze u svezi s promjenama Izbornog zakona radi ”legitimnog predstavljanja naroda”, otvaraju pitanje ustavnog položaja ”konstitutivnih naroda” i provedbe njihove ustavno zajamčene jednakopravnosti, smatra prof. dr. Ugo Vlaisavljević. Naglasio je veliku važnost Daytonskog ustava koji je prvi put u pravno-političkoj povijesti zemlje u njezin najviši zakon uveo više od jednog političkog naroda.

 

Posebno je inzistirao na važnosti ovog novouvedenog pluralizma naroda i na raskidu s pravno-političkom tradicijom prethodnih socijalističkih ustava koji su priznavali samo jedan politički narod: ”radne ljude i građane“. Priznanjem triju političkih naroda, Daytonski je ustav Bosnu i Hercegovinu utemeljio kao ”složenu državu” (federalnog i konsocijativnog uređenja) koja ne pripada obrascu ”nacija-država” (jednonacionalnih država) po kojem su ustrojene druge postjugoslavenske države.

 

Istaknuo je da svi otpori ”legitimnom predstavljanju” hrvatskog naroda izviru iz nepriznavanja temeljito drukčijeg, pluralnog, a ne jednonacionalnog obrasca novijeg pravno-političkog poretka BiH. Glavna strategija takvog osporavanja jest obnova jednosti i monolitnosti političkog naroda koji se sada tumači kao ”zajednica građana”, pri čemu se inzistira na individualnim pravima i poziva na presude Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić i Finci, Zornić i Šlaku.

 

Međutim, kad se u lokalnom kontekstu koncept ”zajednice građana” suprotstavlja konceptu tri ”konstitutivna naroda”, onda se ustvari obrascu federalnog poretka suprotstavlja obrazac ”nacije države”. Ovaj potonji savršeno odgovara stvarnosti Republike Srpske i bošnjačkim političkim elitama koje, ako ne već čitavu BiH, onda makar entitet Federacije vide kao svoju nacionalnu državu, zaključio je Vlaisavljević.

 

Ukazao je i na privid ”građanskog nacionalizma” koji uvijek stvara ona etnička zajednica koja se pojavljuje kao većina u nekom državnom poretku, jer je u interesu te većine da ospori bilo kakva ”kolektivna prava” drugim zajednicama, tj. da sva prava svede na potraživanja pojedinaca. Tako se onda na perfidan način hrvatskim političkim elitama pripisuje protugrađanski, ”etnički nacionalizam“.

 

prof. dr. Ugo Vlaisavljević, Univerzitet Sarajevo

 

Ustavno priznanje ”konstitutivnih naroda” ili izvanustavna manipulacija etničkim ključem

 

Jedini istinski temelj postojanja ”zajednice građana” u BiH bilo bi etnički ili nacionalno nepodijeljeno ”civilno društvo”. Međutim, prema Vlaisavljeviću, upravo to ne postoji. On će ustvrditi da se čak ne može govoriti o ”duboko podijeljenom društvu”, što pretpostavlja da je jedinstveno društvo nekad prije postojalo. No, kad se analizira socijalističko društvo, vidjet će se da je to bila militantna zajednica nikad posve demobiliziranih boraca, zajednica ”radnih ljudi” nadziranih i mobiliziranih u različite fronte (omladine, žena, itd.), riječju: ”društvo” u stalnom ”izvanrednom stanju” (G. Agamben).

 

Vlaisavljević smatra da bošnjački ”građanski nacionalizma” preuzima iz titovskog nasljeđa i važno oruđe da bi sakrio svoj etnički nacionalizam: nacionalni ili etnički ključ. On će ustvrditi da imaju samo dva načina da se u pravno-politički poredak uvede postojanje više od jednog naroda: ustavno priznanje ”konstitutivnih naroda” ili izvanustavna manipulacija etničkim ključem.

 

Upravo su deklaracije ZAVNOBiH-a bile način da se dezavuira ustavno priznanje triju jednakopravnih naroda. Etnički ključ bio je prepušten u ruke partijskim rukovodiocima, njihovoj arbitraži i intervencionizmu izvan državnih i pravnih institucija. Suvremene bošnjačke partije, koje se predstavljaju kao građanske, multietničke i antinacionalističke, upravo koriste istu metodu koja uvijek podrazumijeva da je instanca koja odlučuje o nacionalnoj jednakosti tobože postavljena s onu stranu nacionalnog pluralizma: jučer su to bili komunisti, a danas ”probosanski patrioti”. Što će reći da se putem ”ključa” uvijek biraju samo oni koji su za stranku koja se poistovjećuje s državom - podobni i poslušni.

 

Koliko je duboko nerazumijevanje pluralnog karaktera suvremene postdaytonske BiH, Vlaisavljević će pokazati na izvješću Venecijanskog povjerenstva iz 2005. godine. Na ključnim mjestima ovog važnog dokumenta uključeni su ničim legitimirani čisto normativni sudovi da BiH treba, ”makar dugoročno”, svoje etničke skupine integrirati u ”zajednicu građana” prema obrascu nacije-države. Vlaisavljević to ocjenjuje skandaloznim nerazumijevanjem političke i povijesne stvarnosti ove višenacionalne zemlje. će Pritom će ukazati i na dva razloga takvog nerazumijevanja: tipično pravničko čitanje zakona koje pojavu vlastitih imena u zakonu vidi kao manjkavost zakona i dominantni europski model ustavnog uređenja koji višenacionalni federalizam i konsocijaciju vidi kao iznimke. Tomu treba pridodati i kolonijalnu predrasudu koje u narodima ove zemlje vidi još nedovoljno politički emancipirane ”etničke skupine”.

 

Što je sporno prema Europskom sudu ljudskih prava

 

Dr. sc. Jakov Žižić u svojem izlaganju osvrnuo se na prijeporne točke izbornog zakonodavstva u BiH. Navodeći što je sporno prema Europskom sudu ljudskih prava (ESLJP), podsjetio je da građani BiH koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici triju konstitutivnih naroda (3,7%) ne mogu biti birani u Dom naroda državnog parlamenta i Predsjedništvo BiH. Presudom u slučaju Zornić ESLJP je utvrdio da su građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici triju konstitutivnih naroda diskriminirani jer ne mogu biti izabrani u Dom naroda državnog parlamenta. Već ranije je ESLJP presudom u slučaju Sejdić-Finci utvrdio da su pripadnici Ostalih etnički diskriminirani jer nemaju pasivno biračko pravo za Predsjedništvo BiH.

 

Svi građani BIH, neovisno o etničkoj pripadnosti, mogu birati i biti birani u Zastupnički dom državnog parlamenta i Zastupničke domove entitetskih parlamenata. Također mogu birati i biti birani u kantonalna/županijska i lokalna predstavnička tijela te na lokalne izvršne položaje (gradonačelnik, načelnik).  Kad je riječ o političkoj neravnopravnosti građana u BIH, treba reći i da Srbi u Federaciji BiH (2,5 %) ne mogu biti birani u Predsjedništvo BIH, kao što niti Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj (16,4 %) ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH. Zaključno, u BiH postoje skupine građana koje su isključene iz pasivnog biračkog prava u izborima za određene političke institucije, naveo je Žižić.

 

Zanimljivim smatra što ESLJP nema jednak odnos prema oblicima etničkog povlašćivanja, odnosno etničke diskriminacije u drugim europskom zemljama. Sud u Strasbourgu svojedobno je dopustio da samo govornici nizozemskog jezika mogu biti izabrani u regionalni flamanski parlament u Belgiji. U talijanskoj regiji Južni Tirol predsjednik i potpredsjednik regionalnog parlamenta su Talijan i Nijemac, a ostali su isključeni. Pripadnik manjinske jezične skupine Ladino (4,5 %) može biti izabran za predsjednika parlamenta jedino ako Talijani i Nijemci odustanu od tog položaja. Dva potpredsjednika regionalne vlade moraju biti Talijan i Nijemac – primjeri su koje je naveo Žižić, napomenuvši da ESLJP nije intervenirao u političko uređenje Južnog Tirola.

 

Problemi koje je izazvao izborni inženjering međunarodne zajednice

 

Od 2000-ih međunarodni akteri počeli su snažno intervenirati u izborno zakonodavstvo u BiH.  Izbornim inženjeringom nastojali su oslabiti najjače nacionalne stranke, u prvom redu SDS i HDZ BiH koje su smatrali separatističkim i ekstremističkim strankama. Otvoreno su pomagali SDP BiH i druge nominalno višeetničke stranke kako bi ojačali i preuzeli vlast. Dotadašnje konsocijacijske mehanizme počeli su zamjenjivati centripetalnima. Ukratko, postoje dvije škole institucionalnog dizajna u duboko podijeljenim i postkonfliktnim društvima poput BiH – konsocijacijska i centripetalna. Konsocijacija naglašava uključenost, predstavljenost i podjelu vlasti među konstitutivnim zajednicama. Centripetalistički pristup teži slabljenju etničkog predstavljanja i nastoji potaknuti glasovanje koje prelazi etničke podjele – pojasnio je Žižić.

 

Na izborima 1996., 1998. i 2002. hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH  birala su odvojena biračka tijela unutar kojih je svaki birač imao jedan glas (Hrvati su glasovali za hrvatskog člana, Bošnjaci za bošnjačkog člana). Intervencijom međunarodne zajednice posebna etnička biračka tijela zamijenjena su jedinstvenim višeetničkim biračkim tijelom u kojima ”svi glasaju za sve“, odnosno Bošnjaci mogu glasati za hrvatskog člana, a Hrvati mogu glasati za bošnjačkog člana. Hrvati zbog svoje malobrojnosti ne mogu opće utjecati na izbor bošnjačkog člana, a nemaju ni takvu namjeru. Svoju brojčanu premoć Bošnjaci koriste kako bi za hrvatskog člana Predsjedništva izabrali Željka Komšića, koji vodi najradikalniju konfrontacijsku politiku prema Hrvatskoj, zaključio je Žižić.

 

Podsjetio je kako je Dom naroda Federacije BiH izvorno bio sastavljen od 30 bošnjačkih i 30 hrvatskih predstavnika koji su se birali u skupštinama kantona/županija razmjerno zastupljenosti tih dviju zajednica. Svaka etnička skupina odvojeno je birala svoje predstavnike. Intervencijom međunarodnih aktera promijenjen je način biranja tako da Bošnjaci i Hrvati zajedno biraju sve predstavnike. Zahvaljujući brojčanoj premoći Bošnjaci su u mogućnosti birati njima podobne hrvatske predstavnike u Dom naroda. U većinski bošnjačkim kantonima Bošnjaci se izjašnjavaju kao Hrvati da bi mogli biti izabrani u Dom naroda Federacije BiH. Zbog zloupotrebe centripetalnog mehanizma biranja predstavnika, Dom naroda, iz predstavničkog tijela konstitutivnih naroda, pretvoren je u predstavničko tijelo kantona. Odlukom Ustavnog suda BiH postojeće odredbe Izbornog zakona o biranja predstavnika u Dom naroda proglašene su neustavnima. 

 

Na kraju svojeg izlaganja, Žižić je zaključio kako buduće izmjene izbornog zakonodavstva BiH trebaju osigurati političku jednakost svih građana, a ujedno treba ukloniti postojeća centripetalna rješenja koja omogućavaju bošnjačku majorizaciju Hrvata. 

 

dr. sc. Jakov Žižić, Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu

 

Rješenje je treći entitet

 

Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić predstavljen je kao jedan od najboljih poznavatelja složene situacije i međurelacija u BiH, o čemu u svojim tekstovima izvještava domaću i međunarodnu javnost. Osvrnuo je na aktualno stanje koje mnogi vide kao ”bure baruta“. Istaknuo je važnost potpore Hrvatske koju je ocijenio nikad boljom jer stiže sa svih razina – od predsjednika Republike, Sabora i Vlade.

 

Osvrnuo se i na naizgled paradoksalnu potporu Hrvatima u BiH iz Republike Srpske, podsjetivši da je Milorad Dodik u dva navrata pomogao Hrvatima da imaju legitimne predstavnike u vlasti, nazivajući taj odnos ”partnerstvom u nuždi odnosno potrebi“.

 

Upitan kako vidi zagovaranje trećeg entiteta, izjavio je kako bi se time riješila sva ova pitanja o kojima se i na virtualnom panelu raspravljalo, zaključivši kako bi tek tada mogli imati građansku BiH.

 

Zoran Krešić, Večernji list BiH

 

 

dr. Domagoj Knežević, Hrvatski institut za povijest

 

 

Nakon izlaganja panelista u raspravu su se uključili i drugi sudionici pitanjima i komentarima, a na kraju 90-minutnog panela voditelj Ivan Marić zahvalio je panelistima i svim sudionicima. Predsjednik Udruge Pavo Zubak pohvalio je Forum mladih kao organizatore ovog prvog virtualnog panela u Prstenu, koji je dobar primjer kako se i u ograničavajućim okolnostima može pripremiti zanimljivo događanje s većim brojem sudionika.

 

 |    Ispis stranice


Tagovi:    

blog comments powered by Disqus

DOBRODOŠLI NA STRANICE UDRUGE PRSTEN

Udruga Hrvata BiH Prsten utemeljena je 9. listopada 2005. godine na Izbornoj skupštini u Zagrebu pod nazivom Udruga bosanskih Hrvata Prsten. Koncipirana je na regionalnom principu predstavnika općina Bosanske Posavine i Srednje Bosne. Udruga 2018. godine mijenja naziv u Udruga Hrvata BiH Prsten. Udruga je organizirana kao nevladina, nepolitička, neprofitna organizacija, a financira se članarinama, sponzorstvima i donacijama dobrih ljudi.

 

NAŠA VIZIJA
Udruga PRSTEN vodeća je nepolitička i neprofitna Udruga u Hrvatskoj za promicanje i zaštitu tradicije, kulture, gospodarske suradnje, druženja i humanitarnog djelovanja Hrvata u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u cilju očuvanja temeljnih vrijednosti i jedinstva hrvatskog naroda i njegova prosperiteta.

VRIJEDNOSTI KOJE NAS POVEZUJU
veličina u jednostavnosti, zajedničko podrijetlo, povijest, duh, mentalitet, sličan sustav vrijednosti i načela, solidarnost i spremnost na podršku, njegovanje tradicije kraja iz kojeg dolazimo, humanitarno i karitativno djelovanje, gospodarsko povezivanje i nastup, ulaganje u znanje i obrazovanje, investiranje u razvoj pasivnih područja i tvrtki s tih prostora.

KAKO POSTATI ČLAN UDRUGE

Članom može postati svaka osoba koja prihvati Statut Udruge "Prsten". Naša vrata su otvorena za sve ljude velikog srca i dobrih namjera, zato nam se pridružite! Prvi korak prema punopravnom članstvu je ispunjavanje on-line pristupnice, ovdje na našoj web stranici, koju možete pronaći u izborniku"članstvo" ili možete osobno doći u prostorije Središnjeg ureda Udruge ili tajništva Podružnice. Godišnja članarina iznosi: 50,00 kn za fizičke osobe, dok za pravne subjekte iznosi 1.800,00 kn za trgovačka društva, 900,00 kn za obrte.

NAČIN PLAĆANJA ČLANARINE:

Primatelj:
Udruga Hrvata BiH Prsten
Gajeva 2
Zagreb

Broj žiro-računa primatelja:
IBAN: HR0323900011100328241
Hrvatska poštanska banka

ili

IBAN: HR50 2340 0091 1106 6523 7

Privredna banka Zagreb

 

Za uplate iz inozemstva:

IBAN: HR03 2390 0011 1003 2824 1,Valuta: € SWIFT: HPBZHR2X

Poziv na broj odobrenja: datum rođenja (ddmmgggg)
Opis plaćanja: članarina za godinu
Uplatitelj: vidljivo napisati ime i prezime

 

DONIRAJTE ZAKLADI PRSTEN

Donacije koje će pomoći radu naše ZAKLADE
možete uplatiti na

Hrvatska poštanska banka d.d. 
Zaklada "Prsten" Račun broj: IBAN: HR73 2390 0011 1003 4900 0

Na čemu Vam od srca zahvaljujemo!

 
 

Kontaktirajte nas:
Udruga Hrvata BiH "Prsten"
Gajeva 2, 10 000 Zagreb.
10 000 Zagreb
tel: +385 1 6133 788
fax: +385 1 6133 797
web: www.udruga-prsten.hr
e-mail: prsten@udruga-prsten.hr
Osnovni podaci:
OIB: 92653606230
Matični broj: 2005557

ŽIRO RAČUN:
Hrvatska poštanska banka d.d.
IBAN: HR0323900011100328241
VALUTA: EUR, HRK

Privredna banka Zagreb d.d.
IBAN: HR5023400091110665237
VALUTA: HRK
Linkovi

Sva prava pridržana © Copyright 2008-2015 | Datum zadnje izmjene: 23.01.2015. |  Razvoj i podrška:  IN2 d.o.o.