DOBRODOŠLI NA WEB-STRANICE UDRUGE "PRSTEN"
Udruga Hrvata BiH "PRSTEN" vodeća je, nepolitička i neprofitna Udruga u Hrvatskoj za promicanje i zaštitu tradicije, kulture, gospodarske suradnje, druženja i humanitarnog djelovanja Hrvata u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, s ciljem očuvanja temeljnih vrijednosti i jedinstva hrvatskog naroda i njegova prosperiteta. Organizirana je kao nevladina, nepolitička, neprofitna organizacija, a financira se članarinama, sponzorstvima i donacijama dobrih ljudi.

 
 
 
 
Prsten Skip Navigation Links

ožu
22

U Neumu održan znanstveno-stručni skup o ustavnim reformama u BiH "Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu"

Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom "Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu" održan je u Neumu 14. i 15. ožujka 2019. u organizaciji Sveučilišta u Mostaru i Rektorskog zbora Republike Hrvatske.

 

Skup je bio posvećen ustavnim reformama u BiH i okupio je brojne sudionike i visoke uzvanike, među kojima su bili i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, a u ime Udruge Hrvata BiH Prsten nazočio je Ivica Nuić, predsjednik Kluba poduzetnika Udruge Prsten.

 

Na dvodnevnom znanstveno-stručnom skupu posvećenom ustavnim pitanjima govorili su brojni eminentni stručnjaci, kao i visoki dužnosnici iz BiH, Hrvatske i svijeta kako bi dali podlogu za zahtjev za ustavnom reformom. Prethodne dvije godine u Neumu su organizirani  slični skupovi na kojima se pozivalo na ubrzavanje europskog puta zemlje te izmjene izbornog zakonodavstva.

 

Skup ”Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu" ima za cilj sagledavanje pitanja u BiH kao višenacionalnoj državi jednakopravnih naroda, što je posebno važno u postupku pristupanja BiH Europskoj uniji.

 

Plenković: Podupiremo reforme u BiH koje jamče jednakopravnost

 

Ovo je treći u nizu skup kojim Hrvati kroz institucije pokušavaju popraviti svoj nezavidni položaj u BiH. U uvodnom predavanju Plenković je naglasio kako je europski put jedini ispravan put BiH, kako je Hrvatska vodeći gospodarski partner susjednoj državi i kako pomaže Hrvatima u BiH te kako zajednički rješavaju pitanje zakonitih migracija.

 

”Mi nemamo skrivenih namjera. Samo želimo da hrvatski narod bude ravnopravan, a BiH ide što brže prema članstvu u Europskoj uniji. To bi najbolje stabiliziralo zemlju i spriječilo nove krize,“ rekao je Plenković, istaknuvši kako Hrvatska podupire ustavne promjene koje bi zajamčile jednakopravnu poziciju sunarodnjaka u BiH te prihvaćanje europskih normi iz dijela kopenhaških kriterija za članstvo u Europskoj uniji.

 

”Naša politika bazira se na temeljnom načelu ravnopravnosti konstitutivnih naroda koja treba ostati temelj ustavnoga ustrojstva BiH. Za to ćemo se mi, kao jamac i potpisnik Daytonsko-pariškog sporazuma, zauzimati i ponavljati ove teze,“ dodao je.

 

Plenković je podsjetio da je u Hrvatskom saboru prošle godine donesena Deklaracija o položaju hrvatskog naroda u BiH, koja je po njemu izbalansirana te, što je najvažnije, podržava europski put BiH i ukazuje kako unaprijediti poziciju najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda. Zaključio je kako ta deklaracija nije usmjerena protiv BiH, nego je u njezinu i interesu svih triju konstitutivnih naroda.

 

 

Također, rekao je kako smatra da su zadnji izbori naštetili tim odnosima jer su se Hrvati osjetili neravnopravno, čime je očito aludirao na izbor Željka Komšića za hrvatskog člana BiH Predsjedništva dominantno glasovima Bošnjaka.

 

 

”Izbori 2018. objektivno po nama nisu u duhu ni jezika, niti teksta Daytonskog sporazuma,“ rekao je Plenković i pojasnio da autori Daytonskog sporazuma nisu predviđali ovakav rasplet posljednjih izbora. ”Dogovorilo se tamo (Dayton) da tri naroda budu ravnopravna, pa i u tijelima poput Predsjedništva. Zato je važno da to pitanje razumiju i naši prijatelji u EU,“ dodao je i podsjetio kako je Hrvatska problematizirala ovo pitanje u institucijama Europske unije.

 

Hrvatski premijer najavio je da će upravo Hrvatska za vrijeme svojeg predsjedanja sljedeće godine kao ključno angažiranje istaknuti integraciju zemalja jugoistoka Europe u Europsku uniju, što sad nije slučaj, jer su Brexit i migracijska kriza ovo pitanje posve marginalizirali u EU-u. Istaknuo je kako se aktualna vlast u Hrvatskoj usprotivila prijedlozima da se podižu ograde ili bodljikava žica kako bi se zaustavila zapadnobalkanska migrantska ruta koja prolazi kroz BiH i Hrvatsku.

 

”Ova ima najveći krizni potencijal i zato je važno da Hrvatska, koja je svakim danom bliže ulasku u Schengen, jača svoje kapacitete i sposobnost policije. Nismo optirali za žicu ili ograde. Ne bih volio da je bodljikava žica sad ovdje kad ulazimo u Neum,“ rekao je predsjednik Vlade RH.

 

Čović: Borimo se za euroatlantski put BiH i jednakopravnost triju konstitutivnih naroda

 

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović istaknuo je kako su Hrvati u BiH predvodnici euroatlantskih integracija te da inzistiraju na izmjenama Ustava i Izbornog zakona kako bi se zajamčila jednakopravnost ovog naroda.

 

”Želimo izmjene Ustava u kojem nikad više nećemo raspravljati hoće li brojniji narod moći birati predstavnike hrvatskom narodu. Zadnji izbori nisu dali legalne niti legitimne hrvatske predstavnike u vlasti,“ rekao je Čović.

 

”Na skupu se borimo za euroatlantski put BiH i jednakopravnost triju konstitutivnih naroda. Želimo iskoristiti zaključke ovog skupa kako bismo dobili elemente od kompetentnih znanstvenika da ih možemo ugraditi u izborno zakonodavstvo u skladu s odlukom Ustavnog suda, ali i u budući Ustav BiH,“ kazao je.

 

I apostolski nuncij u BiH istaknuo je kako je na području zapadnog Balkana, uz pojedinačna, potrebno uvažavati i kolektivna prava. ”U ovoj regiji nije moguće promatrati samo građanina bez uvrštavanja u vlastitu etničku skupinu. Ovdje je građanin vezan uz etničku skupinu kojoj pripada,“ rekao je mons. Luigi Pezzurto

 

Zaključci konferencije "Europski ustav za BiH"

 

U zaključcima se poziva na punu provedbu mirovnih sporazuma usklađivanje entitetskih ustava s Ustavom BiH.

 

Nakon neprovedenih odluka domaćih i međunarodnih sudova nameće se potreba za izmjenom Ustava BiH, što pretpostavlja spremnost svih relevantnih političkih sudionika na dugotrajan dijalog temeljen na uzajamnom poštovanju.

 

U tom je smislu zajednička obveza svih odgovornih struktura poticati ambijent pogodan na dijalog, koji će rezultirati izmjenama Ustava na sljedećim načelima koje je javnosti prezentirao prof. dr. Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru:

 

1. Zaštita jednakosti, odnosno konstitutivnosti svih konstitutivnih naroda i jačanje konstitucionalizma; eliminacija svih oblika nejednakosti i uspostava jednakosti svih žitelja; zaštita manjina, usklađivanje Ustava BiH s odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima s ciljem zaštite ljudskih prava prema presudama Europskog suda za ljudska prava; stvaranje pretpostavki za nesmetanu provedbu Acquisa; provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

 

2. Na svim razinama vlasti u BiH potrebno je sustavno i posvećeno raditi na pomirenju i unapređenju unutarnjih većinsko-manjinskih odnosa i smanjenju tenzija, a u duhu europske tradicije upravljanja razlikama i jačanja građanske kulture zasnovane na vrijednostima interkulturalizma koje promovira suradnju, uključivost, toleranciju, otvorenost i zaštitu temeljnih sloboda.

 

3. Pravni sustav BiH potrebno je prilagoditi pravnoj stečevini EU-a, a posebno Europskoj povelji o temeljnim pravima i slobodama koja je posvećena zaštiti individualnih i kolektivnih prava te zajedničkih europskih vrijednosti. Administrativno-politička organizacija Bosne i Hercegovine te njezin sustav javne uprave moraju biti usklađeni sa standardima Europske uninije kako bi funkcionalno mogli odražavati potrebe bh. društva i svih njegovih struktura te afirmirati europske vrijednosti.

 

4. Osobito je važno načelo solidarnosti koje svoj najpoznatiji izraz nalazi u prepoznatljivoj europskoj kulturi zaštite prava manjinskih zajednica kroz kompenzaciju svih njihovih realnih slabosti koje ugrožavanju njihovu društveno-političku poziciju. U višenacionalnim državama ta je obveza posebno naglašena i mora biti rezultat europskih, državnih i lokalnih institucija.

 

5. Značajno uporište za zaštitu ustavnog poretka BiH temeljenog na konstitutivnosti pruža i Sporazum o Europskoj uniji iz 1992. godine koji ističe vrijednosti i dostojanstvo naroda, slobode, demokracije, a osobito reprezentativne, zastupničke demokracije što je propisano člankom 10 sporazuma, a podrazumijeva supsidijarnost, poštivanje ljudskih, sloboda i vladavina prava, promociju održivog i uravnoteženog razvoja te osiguranje temeljnih prava i sloboda. Provedba tih načela je nužna kako bi svi konstitutivni narodi, građani kao pojedinci te manjine mogli uživati u blagodatima procesa europskih integracija te aktivno sudjelovati u realizaciji tog strateškog vanjskopolitičkog cilja Bosne i Hercegovine.

Za ostvarenje tog cilja BiH mora izgraditi administraciju koja će istodobno biti na usluzi svim njezinim građanima i štititi Ustavom zajamčenu jednakopravnost kao preduvjet da bi BiH mogla zaživjeti kao zajednica naroda. Ujedno, cilj koji je sadržan i u viziji razvoja Europske unije kao epohalnog društveno-političkog projekta.

 

6. Načelo konstitutivnosti je ustavno načelo nadređeno svim drugim ustavnim načelima uključujući organizacijska; entiteti i kantoni odnosno županije, te svim drugim ustavima i zakonima na svim razinama vlasti kako je utvrđeno odlukom Ustavnog suda BiH U 5- 5/98. Konstitutivnost naroda je izraz povijesne i društveno-političke tradicije BiH koja utjelovljuje neotuđivu jednakopravnost i državotvorni status triju konstitutivnih naroda kao neporecivu povijesnu, društvenopolitičku i povijesnu činjenicu.

 

7. Izmjene Izbornog zakona BiH moraju omogućiti jednak tretman svim građanima koja su u funkciji građanske političke reprezentacije, a konstitutivnim narodima punu reprezentativnost u tijelima koja su u funkciji kolektivnog predstavljanja kao što su Predsjedništvo BiH, domovi naroda i Vijeće naroda te u svim tijelima i na svim razinama koja sudjeluju u njihovom konstituiranju.

Provedba odluka Ustavnog suda BiH koje se tiču legitimnog predstavljanja nije isto što i provedba konstitutivnosti, ali je važan iskorak prema uspostavi stabilnog i pravednog društveno-političkog poretka koji može realizirati pretpostavke za ubrzavanje procesa pristupanja BiH Europskoj uniji.

 

8. Kako ovaj skup poprima obilježja tradicionalnosti organizatori će poduzeti aktivnosti kako bi se s rezultatima današnjeg skupa na odgovarajući način upoznao što širi krug domaće i međunarodne javnosti.

 

Izvor: Hina i HRT

 |    Ispis stranice


Tagovi:    

blog comments powered by Disqus

DOBRODOŠLI NA STRANICE UDRUGE "PRSTEN"

Udruga Hrvata BiH Prsten utemeljena je 9. listopada 2005. godine na Izbornoj skupštini u Zagrebu pod nazivom Udruga bosanskih Hrvata "Prsten". Koncipirana je na regionalnom principu predstavnika općina Bosanske Posavine i Srednje Bosne. 2018. godine Udruga mijenja naziv u Udruga Hrvata BiH Prsten. Udruga je organizirana kao nevladina, nepolitička, neprofitna organizacija, a financira se članarinama, sponzorstvima i donacijama dobrih ljudi.

 

NAŠA VIZIJA
Udruga PRSTEN je vodeća, nepolitička i neprofitna Udruga u Hrvatskoj za promicanje i zaštitu tradicije, kulture, gospodarske suradnje, druženja i humanitarnog djelovanja Hrvata u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u cilju očuvanja temeljnih vrijednosti i jedinstva hrvatskog naroda i njegovog prosperiteta.

VRIJEDNOSTI KOJE NAS POVEZUJU
veličina u jednostavnosti, zajedničko podrijetlo, povijest, duh, mentalitet, sličan sustav vrijednosti i načela, solidarnost i spremnost na podršku, njegovanje tradicije i kraja iz kojeg dolazimo, humanitarno i karitativno djelovanje, gospodarsko povezivanje i nastup, ulaganje u znanje i obrazovanje, investiranje u razvoj pasivnih područja i tvrtki s tih prostora.

KAKO POSTATI ČLAN UDRUGE

Članom može postati svaka osoba koja prihvati Statut Udruge "Prsten". Naša vrata su otvorena za sve ljude velikog srca i dobrih namjera, zato nam se pridružite! Prvi korak prema punopravnom članstvu je ispunjavanje on-line pristupnice, ovdje na našoj web stranici, koju možete pronaći u izborniku"članstvo" ili možete osobno doći u prostorije Središnjeg ureda Udruge ili tajništva Podružnice. Godišnja članarina iznosi: 50,00 kn za fizičke osobe, dok za pravne subjekte iznosi 1.800,00 kn za trgovačka društva, 900,00 kn za obrte.

NAČIN PLAĆANJA ČLANARINE:

Primatelj:
Udruga Hrvata BiH Prsten
Ulica grada Vukovara 235
Zagreb

Broj žiro-računa primatelja:
IBAN: HR0323900011100328241
Hrvatska poštanska banka

ili

IBAN: HR50 2340 0091 1106 6523 7

Privredna banka Zagreb

 

Za uplate iz inozemstva:

IBAN: HR03 2390 0011 1003 2824 1,Valuta: € SWIFT: HPBZHR2X

Poziv na broj odobrenja: datum rođenja (ddmmgggg)
Opis plaćanja: članarina za godinu
Uplatitelj: vidljivo napisati ime i prezime

 

DONIRAJTE ZAKLADI PRSTEN

Donacije koje će pomoći radu naše ZAKLADE
možete uplatiti na

Hrvatska poštanska banka d.d. 
Zaklada "Prsten" Račun broj: IBAN: HR73 2390 0011 1003 4900 0

Na čemu Vam od srca zahvaljujemo!

 
 

Kontaktirajte nas:
Udruga Hrvata BiH "Prsten"
Ulica grada Vukovara 235
10 000 Zagreb
tel: +385 1 6133 788
fax: +385 1 6133 797
web: www.udruga-prsten.hr
e-mail: prsten@udruga-prsten.hr
Osnovni podaci:
OIB: 92653606230
Matični broj: 2005557

ŽIRO RAČUN:
Hrvatska poštanska banka d.d.
IBAN: HR0323900011100328241
VALUTA: EUR, HRK

Privredna banka Zagreb d.d.
IBAN: HR5023400091110665237
VALUTA: HRK
Linkovi

Sva prava pridržana © Copyright 2008-2015 | Datum zadnje izmjene: 23.01.2015. |  Razvoj i podrška:  IN2 d.o.o.