DOBRODOŠLI NA WEB-STRANICE UDRUGE "PRSTEN"
Udruga bosanskih Hrvata "PRSTEN" vodeća je, nepolitička i neprofitna Udruga u Hrvatskoj za promicanje i zaštitu tradicije, kulture, gospodarske suradnje, druženja i humanitarnog djelovanja Hrvata u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, s ciljem očuvanja temeljnih vrijednosti i jedinstva hrvatskog naroda i njegova prosperiteta. Organizirana je kao nevladina, nepolitička, neprofitna organizacija, a financira se članarinama, sponzorstvima i donacijama dobrih ljudi.

 
 
 
 
Prsten Skip Navigation Links

stu
2

Intervju: Ljubo Bešlić, gradonačelnik Mostara i predsjednik ŽO HDZ-a BiH HNŽ - Krajnje je vrijeme za preispitati koalicijske odnose u HNŽ-u

Gradonačelnik Mostara i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH HN županije Ljubo Bešlić u intervjuu za Večernji list govori o pitanju konstitutivnosti Srba u Mostaru te naglašava kako će se odluke Ureda visokog predstavnika, kao i odluke Ustavnog suda, konačno morati unijeti u Ustav FBiH i svih njezinih županija.

 

Stoje li optužbe kako HDZ u Mostaru zagovara sustav “jedan birač - jedan glas” i da Bošnjaci mogu biti nadglasani?

- Nastojanja HDZ-a BiH uistinu su usmjerena u smjeru provedbe presude Ustavnog suda po pitanju uređenja grada Mostara u skladu s uređenjem svih drugih jedinica lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini. Naravno, rješavanje tog pitanja podrazumijeva i određivanje načina izbora predstavnika u Gradsko vijeće Mostara, pa je jasno da se i izbor tih predstavnika treba temeljiti na načelima koja vrijede i u svim drugim gradovima u Bosni i Hercegovini, kao i u svijetu, što podrazumijeva da glas svakoga birača jednako vrijedi. Optuživati HDZ BiH da predlaganjem rješenja provedbe izbora u gradu Mostaru na navedenim načelima želi bilo koga majorizirati, čista je zamjena teza. To potvrđuje i činjenica da se izbori po istim načelima provode i u Travniku, ali i u drugim jedinicama lokalne samouprave u kojima je slična nacionalna struktura stanovništva.

 

U posljednje vrijeme problematizira se pitanje konstitutivnosti Srba u HNŽ-u, što je tu posrijedi?

- Pitanje konstitutivnosti naroda na području Federacije Bosne i Hercegovine riješeno je odlukama Ureda OHR-a iz 2002. godine, čime je definirano i pitanje konstitutivnosti Srba u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Danas smo svjedoci kako se oni koji su u to vrijeme blokirali sve procese vezane uz izmjenu Ustava Hercegovačko-neretvanske županije, pod krinkom zaštite konstitutivnosti srpskog naroda, javljaju kako bi samo djelomično mijenjali Ustav ove županije. Naime, Skupština Hercegovačko-neretvanske županije već je 2003. godine djelovanjem Ustavnopravnog povjerenstva pokušala uskladiti Ustav s odlukama OHR-a, ali su politički predstavnici Bošnjaka blokirali taj proces te u Vladi i u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije.

 

Ipak, treba naglasiti kako Srbi uživaju punu konstitutivnost u tijelima vlasti Hercegovačko-neretvanske županije, što potvrđuje i sastav Vlade HNŽ-a u kojoj je osigurano mjesto za ministra iz srpskog naroda, pozicija zamjenice predsjedatelja županijske Skupštine iz reda srpskog naroda, kao i uspostavljanje Kluba srpskih zastupnika u Skupštini. U sadašnjem sazivu Vlade i Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije Srbe zastupaju predstavnici bošnjačkih stranaka SDA i SDP, pa je pitanje što su ti predstavnici Srba učinili za srpske interese na području ove županije i imaju li njihovi mentori neke druge ciljeve govoreći o zaštiti konstitutivnosti Srba.

 

Na koji se način može riješiti pitanje usklađenosti Ustava HNŽ-a s odlukama visokog predstavnika?

- Imajući u vidu zahtjeve za parcijalnu izmjenu Ustava Hercegovačko-neretvanske županije i usklađivanje njegovih normi s odlukama OHR-a i Ustava FBiH, uime ŽO HDZ-a BiH HNŽ-a uputili smo pismo predsjedniku Federacije Bosne i Hercegovine gospodinu Čavari, u kojem tražimo tumačenje o usklađivanju županijskog s Ustavom FBiH. Naime, ostaje nejasno s kojim bi se tekstom Ustava FBiH trebao uskladiti Ustav Hercegovačko-neretvanske županije. Trenutačno se zakonodavna, izvršna, pa čak i sudska tijela vlasti na razini Federacije BiH drže slova nekog čudnog teksta Ustava Federacije BiH, pa nas zanima je li takav tekst Ustava FBiH prošao parlamentarnu proceduru i na kojoj je sjednici navedeni tekst Ustava usvojen ili je pak riječ o neslužbenom, pročišćenom tekstu Ustava FBiH.

 

Ako je riječ o neslužbenom tekst Ustava FBiH, zanima nas treba li možda i u toj situaciji županijski Ustav uskladiti s takvim neslužbenim dokumentom. Ipak, odluke Ureda visokog predstavnika, kao i odluke Ustavnog suda, konačno će se morati unijeti u Ustav Federacije BiH i svih njezinih županija, pa se stoga očekuje temeljita i sveobuhvatna izmjena Ustava Hercegovačko-neretvanske županije koja bi obuhvatila i trenutačne zahtjeve bošnjačkih stranaka o upotrebi ćiriličnoga pisma i srpskog jezika u službenoj komunikaciji, a riješila bi i druga problematična pitanja, počevši od rješavanja Statuta grada Mostara, preko sastava Vlade i Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije sukladno rezultatima posljednjeg popisa stanovništva, do izbora legalnih i legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda u tijela vlasti na svim razinama u Bosni i Hercegovini.

 

Presudom Županijskog suda u Mostaru u pitanje je doveden postupak imenovanja i djelovanja ravnatelja policije, stoga bismo željeli znati imamo li trenutačno ravnatelja policije HNŽ-a?

- Pitanje djelovanja ravnatelja policije u HNŽ-u problematiziralo se donošenjem presude Županijskoga suda u Mostaru kojom je određeno kako se postupak imenovanja ravnatelja treba dovršiti sukladno propisanoj proceduri. Naime, iako je postupak imenovanja ravnatelja policije proveden na zakonom predviđen način, uz suglasnost predstavnika OHR-a, blokadama u samoj Vladi onemogućilo se njegovo imenovanje kroz to tijelo. Nadležno Povjerenstvo koje je vodilo postupak izbora i imenovanja ravnatelja započeti je posao i dovršilo imenovanjem trenutačnog ravnatelja koji nije razriješen dužnosti, tako da je sasvim jasno kako ravnateljstvo policije djeluje u punom kapacitetu. Ipak, iz predmetne je presude jasno kako Vlada i Skupština HNŽ-a imaju odgovornost za provedbu presude, a prema našim informacijama, podnesen je i zahtjev za reviziju presude Županijskoga suda koji se oslanja na pravilno tumačenja zakonskog okvira prema kojem je vidljivo kako ravnatelja policije, unatoč nedobivanju suglasnosti Vlade, konačno može imenovati nadležno Povjerenstvo, što je bio slučaj i u drugim županijama.

 

Koliko ste zadovoljni radom ministara u Vladi HNŽ-a?

- U pogledu zadovoljstva djelovanjem ministara u Vladi HNŽ-a sasvim je jasno kako rad svakoga od njih treba posebno ocijeniti, pri čemu će osobito važnu ulogu imati i broj predloženih zakonskih propisa u svakome od resora. Prema tome je i logično da oni koji u dosadašnjem tijeku mandata u parlamentarnu proceduru nisu uputili ni jedan zakonski tekst moraju odgovarati. Svakako u tom kontekstu treba ocijeniti i odnose s koalicijskim partnerima i u Vladi i u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije.

 

Kako se i kroz ovaj intervju pokazalo, mnoštvo je otvorenih pitanja s kojima se suočavamo u odnosu s koalicijskim partnerima, počevši od zamjene teza o težnji za konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini, preko manipulacija uređenjem Statuta grada Mostara i provedbom izbora u njemu, do procesa izbora i imenovanja ravnatelja policije. Zbog toga je krajnje vrijeme za preispitati koalicijske odnose kako bi se, umjesto spina kojim se partneri u vlasti trenutačno bave, okrenulo rješavanju pitanja koja su u županijskoj nadležnosti, poput donošenja novih zakonskih propisa o državnoj službi u HNŽ-u, sigurnosti prometa na cestama, Zakona o šumama kojima bi se pokrenulo rješavanje uistinu bitnih pitanja i pozitivno djelovalo na kvalitetu života na prostoru Hercegovačko-neretvanske županije.

 

Kakvo je trenutačno stanje gradskog proračuna?

- Stanje u gradskom proračunu je dobro, posebice kada su u pitanju nenamjenska sredstva. Vi se sada pitate kako je dobro kada smo radili rebalans proračuna za 2017. godinu. Mi smo, zbog smanjenog prihoda od potopljenoga zemljišta (a bilo je iznimno sušno razdoblje), bili dužni raditi rebalans kako bi se iz proračuna izbacili projekti koje zbog toga nećemo moći realizirati u 2017. godini. To ničim ne ugrožava funkcioniranje grada, nego se samo nekoliko projekata prolongira za iduće razdoblje.

 

Realizacija kojih projekata se prolongira?

- U našoj dosadašnjoj praksi rada projekti nikada nisu stornirani ili u potpunosti odbacivani, tako će biti i sada, pa smo projekte koje nismo mogli realizirati u tekućoj samo prolongirali za sljedeću fiskalnu godinu. Projekti koji se trenutačno prolongiraju, zapravo neki njihovi dijelovi, vezani su uz eksproprijaciju produžetka Bulevara prema Rodoču, dovršetak dvorane OŠ u Rodoču, završetak Doma u Jasenici, vodovoda Željuša i Ortiješ, izgradnju zgrada za socijalno stanovanje, završetak zgrade OŠ Gnojnice uz još neke manje projekte u gradskim područjima Jugozapad i Sjever.

 

Koliko je Mostar do sada izgubio novca jer nema Gradskog vijeća i jesu li zbog toga propali neki projekti?

- Gubitak novca zbog nepostojanja Gradskog vijeća gotovo je zanemariv. Posebice se to odnosi na izgubljeni prihod prema projektima koji se zbog nepostojanja Gradskog vijeća nisu mogli realizirati. Eventualna šteta ogleda se u malom broju privatnih projekata gdje se zbog imovinsko-pravnih poteškoća, koje su se trebale  riješiti u Gradskom vijeću, nije moglo pristupiti njihovoj provedbi. Da nisu usvojeni izmjena i dopuna prostornog plana grada Mostara i veliki broj regulacijskih planova na posljednjoj održanoj sjednici Gradskog vijeća, situacija bi bila teška. Kada to kažem, onda mislim kako ne bismo mogli realizirati kapitalne projekte koje sada izvodimo, počevši od izgradnje pročistača otpadnih voda i lijevoobalnog i desnoobalnog kolektora, koji otpadne vode odvode u pročistač, preko deponija krutog otpada i niza drugih projekata. To bi dovelo do toga da naš grad ne bi mogao ostvarivati svoje servisne obveze prema građanima.

 

Projekti nam ne propadaju, čak ni oni koji se nalaze u zonama R1 gdje se pitanje izgradnje rješava kroz Povjerenstvo koje je ustanovilo Gradsko vijeće i koje radi, čime smo djelomično nadomjestili nedostatak Gradskog vijeća. S obzirom na to da nemamo Gradsko vijeće koje bi jedino moglo donijeti odluku o kreditnom zaduženju, određeni se zastoji ipak pojavljuju. Jedan veliki projekt od vitalnog interesa za razvoj kulture i sporta, Kulturno-sportski centar, koji mi nazivamo “Štreka-Integra”, zbog toga nije realiziran. To je projekt koji željno očekuju kulturni i sportski djelatnici Mostara.

 

Posebno je taj objekt važan za kandidaturu koju raspisuje Europska unija, a koju smo najavili i politički dogovor oko toga postigli, a to je “Mostar - Europska prijestolnica kulture 2024.”. Nadam se kako će nam Vlada i Skupština HNŽ-a pomoći oko tog projekta. Ako Skupština HNŽ-a podnese zahtjev za odobrenje kredita da se taj važni projekt privede kraju, i na taj način bi pomogla gradu u toj prijavi. Nadam se pozitivnom stavu ministra financija naše županije gospodina Faladžića te pozitivnom odgovoru i podršci Skupštine HNŽ-a za tu prijavu.

 

Projekt “Mostar EPK” je projekt koji će u kulturnom razvoju pomoći ne samo Mostaru već će jako pomoći razvoju kulturnih i  turističkih potencijala u Konjicu, Livnu i Trebinju. Ipak, nepostojanje Gradskog vijeća izravno se odražava na rad gradskih javnih poduzeća, koja nisu već godinama održala skupštine društva, i kroz odluke vršila raspoređivanje dobiti ili donosila odluku o pokrivanju možebitnih dugova. U kakvom su stanju gradske tvrtke, tek će se moći utvrditi dolaskom novoga Vijeća.

 

Što će biti sa zgradom Đačkog doma kad se Vlada HNŽ-a preseli u zgradu hotela Ero?

- U ovom trenutku teško je reći, za sada imamo jednu prihvatljivu ideju koja bi bila sigurno nešto novo u gradu Mostaru. Riječ je o izgradnji velike nove poslovne zgrade koja bi se mogla raditi u kombinaciji javno-privatnog partnerstva. Tu bi bila smještena gradska administracija uz poslovni dio zgrade za razne tvrtke s velikom podzemnom garažom, za što je urađen prijedlog idejnoga rješenja. Kako se ne zna kada će se preseliti Vlada HNŽ-a, u ovom trenutku samo prikupljamo ideje, od kojih će se jedna u budućnosti realizirati.

 

Koliko će dolazak Eurowingsa značiti za Mostar i cijelu Hercegovinu i je li razlog trenutačnog izostanka redovitih linija vezan uz nedostatak prometnih inženjera u Zračnoj luci Mostar?

- Dolazak Eurowingsa u Mostar ogroman je uspjeh i Grada Mostara i moj osobni. Mi smo pri kraju pregovora o povezivanju Mostara sa Stuttgartom i Kölnom, alternativno Düsseldorfom. Uz Eurowingsove, pokušavamo dovesti i letove drugih kompanija u Mostar. U ovome trenutku vrlo je izgledno da ćemo se 2 ili 3 puta tjedno povezati sa Zagrebom preko Croatia Airlinesa, nadam se da ćemo s Air Serbia uspjeti doći do dogovora o povezivanju Mostara s Beogradom jednom ili dva puta tjedno te također i s Turkish Airlinesom o povezivanju Mostara jednom do dva puta tjedno s Istanbulom. Sljedeća godina je godina zračnoga otvaranja prema svijetu.

 

Cilj je gospodarski preporod Hercegovine. Dobra zračna povezanost znači, prije svega, olakšanje za gospodarstvenike kroz moguća lakša strana ulaganja te je ogromna mogućnost za proširenje ponude Hercegovine kao nove hit destinacije u Europi. Imamo sve veći broj hotela viših kategorija, očekujemo u sljedećoj godini otvaranje i hotela Ruža, a redovite linije prema svijetu jamče da će se u Mostar dolaziti brže, lakše, bez velikih zadržavanja na granici i bez putovanja koja traju danima, što se može iskoristiti za produljivanje boravka gostiju u Mostaru. Problem nedostatka prometnih inženjera postoji, međutim, on ni na koji način nije uzrok neuspostavljanja redovitih linija u mostarskoj Zračnoj luci.

 

Prometnih inženjera ima na tržištu, ali taj posao u Mostaru do sada nije bio atraktivan kada se ne odvija promet i kada imate malu plaću. Bez prometa njihove plaće ne mogu biti konkurentne onima koje im se nude u okruženju. Povećanje broja dolazaka zrakoplova, a to očekujemo već iduće godine, stvorit će povećanu zainteresiranost i među prometnim kadrom. Ako do kraja godine potpišemo sve ove ugovore koje sam spomenuo, siguran sam kako onda neće biti problem osigurati taj kadar u Zračnoj luci Mostar.

 

Posljednjih mjeseci Mostar je veliko gradilište, radi se projekt izgradnje kolektora i pročistača otpadnih voda uz zamjenu starih vodovodnih i kanalizacijskih cijevi. Kolika je vrijednost projekta i kada bi radovi trebali biti završeni?

- Realizacija ovog uistinu velikog, značajnog, pa čak i povijesnog projekta za Mostar privodi se polako kraju. Pročistač otpadnih voda je praktično završen i sada slijedi probna faza rada pročistača otpadnih voda, a potom tehnički prijem, dobivanje uporabne dozvole Federalnog ministarstva prostornog uređenja te puštanje pročistača u rad Grad Mostar je najveći zagađivač rijeke Neretve, a realizacijom projekta taj će se problem riješiti na kvalitetan način, što je vrlo važno i za gradove koji se nalaze nizvodno uz rijeku, kao i za okoliš, ali i za razvoj turizma.

 

Kako bi se ovaj, za Mostar strateški projekt, uspješno priveo kraju, potrebna je suradnja svih razina vlasti i projekt u konačnici mora biti održiv, a što iziskuje kasnije i određene troškove. Inače, projekt izgradnje pročistača otpadnih voda vrijedan je oko 25 milijuna KM, dok je vrijednost izgradnje kolektora u ovoj fazi oko 5 milijuna KM. Ti projekti financirani su iz grant sredstava IPA 2009, grant sredstava Švedske razvojne agencije SIDA, sredstava Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH te naknada za vodu Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HN županije, uz sudjelovanje Grada od oko 4 milijuna maraka, što dovodi do iznosa 31,000.000 KM.

 

Hoće li u sklopu realizacije tih projekata veliki broj ulica u kojima se realiziraju dobiti novi asfalt?

- Na većini prometnica gdje se radi kolektor i pročistač doći će i do postavljanja novog sloja asfalta, ali u sklopu projekta izgradnje lijevoobalnog i desnoobalnog kolektora uradili smo i novi režim prometa te prometne signalizacije i bit će urađeno više kružnih tokova u gradu kako bi se povećalo protočnost i sigurnost prometa. Nastojimo pratiti i trendove, izići u susret vozačima i građanima, pa ćemo u skladu s tim provesti i istraživanje kako bismo utvrdili što građani i vozači misle o tim rješenjima, podržavaju li ih ili ne. Završetak ovog velikog projekta, prema dosadašnjim procjenama, planiran je do kraja srpnja 2018. godine. Uz ove velike projekte, radimo i druge od velike važnosti.

 

Spomenut ću samo jedan koji će se djelomično uskoro dovršiti, a koji će uvelike promijeniti prometni život u gradu. To je izgradnja prometnice od Titove ulice, preko Sjevernog logora, do vrha Avenije. Prve automobile na dionici od vrha Avenije, preko “Studentskog” (moj je prijedlog s obzirom na to da smo grad s velikim brojem studenata) mosta do kružnog toka u Ulici maršala Tita možemo očekivati već početkom idućeg mjeseca. Ovaj projekt vrlo je vrijedan, a njegovo dovođenje u funkciju važno je za odvijanje prometa u gradu. Novi most potpuno je završen i tehnički primljen.

 

Prometnica neće biti konačno završena i tehnički primljena, ali planiramo u promet pustiti jedan kolnički trak, znači da se njime odvija promet dvosmjerno jer nemamo sredstava za u potpunosti zatvoriti konstrukciju financiranja, a za to je potrebno oko milijun maraka.

 

Do sada smo izdvojili značajna financijska sredstva, od vrha Avenije, od semafora, utrošena su četiri i pol milijuna maraka za izgradnju ceste. Izgradnja mosta stajala je 12 milijuna maraka, dio kroz Sjeverni logor oko tri milijuna i šest stotina maraka plus 450 tisuća maraka, koliko stoji kružni tok. Tu smo uradili odvodnju oborinskih voda, kabele za LED javnu rasvjetu, a i provođenje vodovodnih cijevi, a sve to stvorilo je preduvjete da se taj dio grada može razvijati. Sve to, kada se zbroji, projekt je koji će u konačnici stajati oko 20 milijuna maraka.

 

Jeste li optimist da će se izbori u Mostaru uskoro održati? Je li vam dosadilo biti gradonačelnik?

- Vjerujem kako će se i u Mostaru uskoro održati izbori, a osobno smatram kako je krajnji rok za njihovo održavanje u vrijeme sljedećih općih izbora. Nadam se da će i međunarodna zajednica učiniti potrebne napore kako bi se izbori u Mostaru održali upravo 2018. godine. Izborom Gradskog vijeća omogućilo bi se donošenje važnih, čak i sudbonosnih, odluka za razvoj Mostara.

 

Kako bi se Mostar djelotvorno razvijao, Gradsko vijeće mora donijeti izmjene i dopune odluke o cijeni pitke vode koja se mora povećati za troškove pročišćavanja, odluke o vršenju ovlasti u javnim poduzećima, donošenju novih ili izmjenama i dopunama ranijih regulacijskih planova određenih dijelova grada, a mnogi građani koji čekaju imovinska rješenja bi uspostavom novog Gradskog vijeća riješili svoje probleme. Također je kroz rad Vijeća potrebno donijeti niz strategija za različita područja kojima bi se odredila budućnost grada i čije je postojanje nužno za zahtjeve prema višim razinama vlasti i prijave prema raznim europskim fondovima. Posebno bih istaknuo da je teško raditi zbog velikog pritiska javnosti nastalog nerazumijevanjem trenutačne situacije u djelovanju gradskih organizacija.

 

Naime, često se stječe dojam da gradonačelnik ili Gradska uprava ne žele riješiti problem, a zapravo je problem moguće riješiti u Statutom propisanim uvjetima jedino kroz Gradsko vijeće. Ti problemi morat će čekati konstituiranje novog Vijeća jer gradonačelnik ne može samostalno prisvojiti ovlasti koje mu Statutom nisu dodijeljene. Iznimno veliku čast, postati gradonačelnikom, sam ostvario. Ipak, gradonačelnikov rad bez Gradskog vijeća vrlo je težak i zbog pritiska različitih stranaka i zbog pritiska javnosti.

 

U ovoj situaciji sve stranke u nastojanju za održavanjem izbora predstavljaju oporbu koja, skrećući pozornost na sebe, pokušava sugerirati kako u gradu ništa ne funkcionira.Mislim da svatko objektivan može jasno vidjeti kako idemo u pozitivnom smjeru. Zasigurno bi bilo puno lakše raditi uz stabilnu potporu Gradskog vijeća. Ipak, moramo zaključiti kako u Mostaru nije tako loše stanje kako ga pojedini kritičari žele prikazati, ali činjenično potkrijepljeno opetovano demantiranje neargumentiranih kritika uistinu frustrira, pa i zbog toga željno očekujem izbore u Mostaru.

 

Unatoč svim izazovima, Grad vrlo stabilno izvršava sve obveze, konstantno se razvija i napreduje. Počevši od financijske likvidnosti i značajnog smanjenja dugova do potpune stabilizacije financijske situacije, što svi proračunski korisnici primjećuju kroz pravodobne isplate naših obveza, čime sam jako zadovoljan.

 

 

(vecernji.ba)

 

 |    Ispis stranice


Tagovi:    

blog comments powered by Disqus
 
 

Kontaktirajte nas:
Udruga bosanskih Hrvata "Prsten"
Ulica grada Vukovara 235
10 000 Zagreb
tel: +385 1 6133 788
fax: +385 1 6133 797
web: www.udruga-prsten.hr
e-mail: prsten@udruga-prsten.hr
Osnovni podaci:
OIB: 92653606230
Matični broj: 2005557
ŽIRO RAČUN:
Hrvatska poštanska banka d.d.
IBAN: HR0323900011100328241
VALUTA: EUR
Linkovi

Sva prava pridržana © Copyright 2008-2015 | Datum zadnje izmjene: 23.01.2015. |  Razvoj i podrška:  IN2 d.o.o.