DOBRODOŠLI NA WEB-STRANICE UDRUGE "PRSTEN"
Udruga bosanskih Hrvata "PRSTEN" vodeća je, nepolitička i neprofitna Udruga u Hrvatskoj za promicanje i zaštitu tradicije, kulture, gospodarske suradnje, druženja i humanitarnog djelovanja Hrvata u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, s ciljem očuvanja temeljnih vrijednosti i jedinstva hrvatskog naroda i njegova prosperiteta. Organizirana je kao nevladina, nepolitička, neprofitna organizacija, a financira se članarinama, sponzorstvima i donacijama dobrih ljudi.

 
 
 
 
Prsten Skip Navigation Links

svi
30

Održana tribina " Konji: od rata do svâta "

”Ako je pas najbolji, onda je konj, sve do izuma parnog stroja, bio i ostao čovjekov najkorisniji prijatelj, bez koga je, u davna vremena, ljudski život bio jednostavno nezamisliv,” istaknuto je na tribini Kluba znanstvenika UBH Prsten.

 

Pripremio: prof.dr.sc. Ivo Grgić

 

Na tribini ”Konji: od rata do svâta“ koju je organizirao Klub znanstvenika Udruge Prsten u suradnji s Odjelom za poljodjelstvo Matice hrvatske i Hrvatskim agroekonomskim društvom 31. svibnja 2106. u Matici hrvatskoj govorio je dr. sc. Mato Čačić. Mato Čačić je doktorirao na temu Genetička analiza lipicanaca u Hrvatskoj, a u izradi je i druga disertacija na doktorskom studiju Ekonomika poljoprivrede Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Do sada je objavio 22 knjige od kojih je 16 na temu konja. Objavio je više od 130 znanstvenih i stručnih radova, velik broj popularnih članaka i drugih tekstova na temu konjogojstva. Tri studije o lipicanskoj pasmini međunarodno je verificirao Lipizzan International Federation (LIF), iz čega je proizišla verifikacija tri roda kobila kao rodova hrvatskog izvora.

 

Okupljene je u ime domaćina i suorganizatora pozdravila voditeljica Odjela za poljodjelstvo MH Ljiljana Gašparec-Skočić, a potom im se obratio i  prof. dr. sc. Ivo Grgić, zamjenik predsjednika Kluba znanstvenika UBH Prsten i predsjednik HAED-a, koji je ujedno bio voditelj tribine.

 

Ako je pas najbolji, onda je konj, sve do izuma parnog stroja, bio i ostao čovjekov najkorisniji prijatelj, bez koga je, u davna vremena, ljudski život bio jednostavno nezamisliv,” istaknuo je prof. Grgić. Kao prijevozno sredstvo, radna snaga, dio vojnih formacija (konjica), konj je zaista biće vrijedno ljudske pažnje i ljubavi.

 

Dr. Čačić je za početak naglasio da Hrvatska ima dugu tradiciju uzgoja i bavljenja konjima, koja je i međunarodno prepoznatljiva, no, nažalost očito je da ne znamo ili još uvijek nismo to i iskoristili. Konje je vrlo teško uspoređivati s ostalim vrstama domaćih životinja. Smisao uzgoja konja uglavnom je potpuno drugačiji od ostalih vrsta stoke. Konji nisu stoka! Konji mogu biti proizvodnja radi stjecanja materijalne dobiti, mogu biti hoby, rekreacija, mogu biti sportski rekvizit ili mogu biti oni sami sportaši, mogu biti terapeutsko sredstvo, mogu biti i jesu dio tradicijskih kulturno-folklornih manifestacija itd.

 

Aktualna situacija u hrvatskom gospodarstvu nije dobra, pa tako ni u poljoprivredi. Gubljenjem interesa ili stvaranjem gubitaka kroz uzgoj domaćih životinja (goveda, svinja, …), lako je prestati s proizvodnjom, stoka se izlučuje iz uzgoja i ekonomski iskorištava, no, kod konja situacija uglavnom nije takva. Teško da će netko arapskog konja, lipicanca ili neke druge pasmine poslati u klaonicu tek tako, naglasio je dr. Čačić. Konji su ljubimac i prijatelj, prijatelja se ne prodaje, ma koliko to financijskih troškova radilo vlasniku. Stoga je u hrvatskom konjogojstvu zapaženo da je upravo suprotan trend broja konja u odnosu na drugu stoku. Broj konja je u kontinuiranom porastu dok broj ostale stoke opada. Broj konja u Hrvatskoj ne raste zato što je to jako profitabilan uzgoj, nego se konji uzgajaju iz puno drugih razloga, a uglavnom ne radi ekonomskog iskorištavanja za prehranu ljudi. Potvrda tome je da se kobile ne pripuštaju, jer je pomladak vrlo teško prodati i cijene su niske. Često se izjavama obmanjuje javnost podatkom kako broj konja raste, i to je točno, ali je značajno reći što je razlog tog porasta, što broj stoke opada, kaže dr. Čačić.

 

Iznio je nekoliko podataka o brojnosti konja u Hrvatskoj. Prema godišnjem izvješću o stanju konjogojstva Hrvatske poljoprivredne agencije za 2015. godinu, hrvatsko je konjogojstvo činilo 21.868 konja raznih pasmina i kategorija. Kao i svih prethodnih godina prevladavaju hladnokrvni konji naših izvornih pasmina (56 %), toplokrvnjaci su na drugom mjestu (40 %) i na kraju poni konji (4 %). U kategoriji izvornih i zaštićenih pasmina konja, brojimo tri izvorne pasmine (hrvatski hladnokrvnjak, hrvatski posavac i međimurski konj) te lipicanca kao zaštićenu pasminu zbog duge tradicije uzgoja koja je povijesno i međunarodno poznata. Hrvatski lipicanski uzgoj najveći je na svijetu i od oko 10.000 lipicanaca koliko broji svjetska populacija, hrvatski uzgoj sudjeluje sa čak 1/5 (2062 grla; 2015. godine).

 

Hrvatski lipicanski uzgoj čine tri uzgoja: ergele Đakovo i Lipik, i zemaljski (privatni) uzgoj. Hrvatska ima dvije lipicanske državne ergele, kao i Mađarska i Rumunjska, no s velikom specifičnosti. U ergelama Đakovo i Lipik uzgajaju se lipicanci, ali dva različita tipa. U Lipiku se uzgaja klasični ili jahaći tip, dok se u Đakovu uzgaja zaprežni ili tzv. panonski tip lipicanaca. Ovu specifičnost nema ni jedna druga zemlja i to je genetsko nacionalno bogatstvo koje stručnim i dugoročno vjerodostojnim vođenjem uzgoja na nacionalnoj razini treba očuvati, posebice jer se lipicanaca uzgaja u čistoj krvi bez uvođenja drugih pasmina u uzgoj.Naš zemaljski (privatni) uzgoj lipicanaca, istaknuo je dr. Čačić, zbog tradicije i omiljenosti uzgoja kroz povijest, postao je poznat u domaćoj i stranoj literaturi pod imenom ”slavonski lipicanski bazen“ i potrebno je istaknuti da čini čak 89 % hrvatskog uzgoja, dok ergela Đakovo ima udio od 8 %, a Lipik 3 %. U privatnom uzgoju imamo još osam državnih ergela što je veliko nacionalno bogatstvo.

 

Zatim se dr. Čačić ukratko osvrnuo na probleme s kojima se uzgajivači konja danas susreću u Hrvatskoj. Uzgoj izvornih i zaštićenih pasmina konja pomaže se putem nacionalnog programa godišnje novčane potpore po grlu, visina potpore je oko 1.500,00 kn, no to se mijenja ovisno o financijskoj solidarnosti.

 

Odnedavno postoji i program potpore sportskih konja toplokrvnih pasmina, ali taj program dr. Čačić smatra potpunim promašajem. Svoje mišljenje temelji na povijesno dokazanoj činjenici da sportsko konjogojstvo, da bi se razvijalo i da bi se kroz sport dokazale najvrednije jedinke za daljnji uzgoj, radi se isključivo kroz financijsku pomoć fondu nagrada. Tada se konji treniraju i natječu, dokazuju se kroz sport da bi jednog dana bili dio uzgoja. Usmjeravanje novčane potpore u fond nagrada na natjecanjima ima puno prednosti, a najznačajnije je da dobiju oni najkvalitetniji konji u koje je najviše uloženo, da je mogućnost natjecanja svima omogućena pa nema diskriminacije da je netko dobio a netko ne, nego je po principu ”tko prvi, njegova djevojka“ ista novčana nagrada svima dostupna jednako. Davanjem državnog novca u fond nagrada, a ne po glavi konja pasmina koje se koriste u sportu i jeftinije je za Državni proračun RH. Zašto? Nema smisla davati svakoj kobili novce, a koja natjecanja nije nikada ni vidjela, a kamoli sudjelovala. To je bačen novac! Pa čak i vlasniku koji dobije novac, on je samo kratkoročna pomoć, jer toga sljedeće godine možda neće biti. Puno je mudrije uložiti u sustav koji je dugotrajan i koji će omogućiti veće bavljenje konjičkim sportom što za posljedicu ima veću potražnju za konjima i njihovu veću tržišnu vrijednost. I na kraju, posebice kod trkaćih konja, privlačan fond nagrada i sigurna organizacija trkaćih dana privlači sudjelovanje kladionica, što sve dovodi do profesionalnog organiziranja konjičkih utrka i da se to sve skupa pretvori ne samo u održivu nego profitabilnu industriju, poznatu kao ”trkaća konjička industrija“ kao najznačajniji segment bilo koje razvijene konjičke industrije.

 

Teško je pobrojiti države u kojima je konj još uvijek dio svakodnevice. Što je zemlja ekonomski manje razvijenija i građani imaju manje novca za nabavu strojeva za poljoprivredu i šumarstvo, pa i transport, konj je i dalje izvor radne snage. Ali postoje i iznimke kad se radi o nekim mediteranskim zemljama, gdje još uvijek vrlo često nalazimo konje kao izvor radne snage za nošenje tereta u poljoprivredi i šumarstvu, na onim nepristupačnim područjima gdje je strojevima nemoguće obaviti iste poslove, rekao je u svom izlaganju dr. Čačić. U vrlo zanimljivoj raspravi sudjelovala je većina ne brojnog slušateljstva što je ponukalo voditelja tribine da se i na to osvrne. ”Najveće zlo nositelja i provoditelja politike u Hrvatskoj jest da su u mnogima ubili želju te i ova tribina s aktualnom temom, problematikom bliskom mnogima nije polučila  očekivano zanimanje. Očito da su teme bliže ili daljnje tragične prošlosti, gosti koji su izronili iz tame katastrofičnih uzaludnosti, ono što bi pronašlo slušače. Ali, to nije ništa novo jer i ozbiljnije teme (kulturne, znanstvene) na TV-u u usporedbi s ispraznim političkim ili bolje rečeno politikanskim raspravama nemaju šansu,” zaključio je prof. Grgić.  

 

Očito je da konj nikad više neće imati nekadašnju ulogu u ruralnoj zajednici i to prije svega kao radna životinja jer nema ni nekadašnjih poljoprivrednika. Konj je sam po sebi divna životinja, rijetka životinja, pa i skupa, te odnos čovjeka prema njemu proizlazi iz svega toga. A jednog dana kad nestane nafte, neće nas spasiti konji nego druga pogonska sila koja će se do tada već pronaći. Mi to nećemo doživjeti. Na sreću ili na žalost?

 

 |    Ispis stranice


Tagovi:    

blog comments powered by Disqus

KLUB ZNANSTVENIKA

Okuplja i povezuje znanstvenike i druge članove, koji imaju akademske znanstvene titule ili se bave znanstvenim radom, u okviru Udruge bosanskih Hrvata „Prsten“, a djeluje na području Republike Hrvatske sukladno Statutu Udruge i Zakonu o udrugama.


Programski cilj: Povezivanje i suradnja znanstvenika i članova Udruge bosanskih Hrvata „Prsten“ u svrhu promicanja, razvoja i očuvanja prosvjetnih, znanstvenih, kulturnih, gospodarskih, informacijskih i povijesnih vrednota i postignuća Hrvata i drugih građana iz Bosne i Hercegovine.

 

VIJEĆE KLUBA

Vijeće Kluba od devet članova čine predsjednik i zamjenik predsjednika Kluba i sedam članova izabranih na prijedlog predsjednika, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti znanstvenih područja.

Vijeće Kluba razmatra i donosi program rada Kluba, izviješće o radu te druge aktivnosti vezane uz rad Kluba. Vijeće Kluba bira se na dvije godine, a mandat se može ponoviti.
 

PREDSJEDNIK KLUBA

 

prof.dr.sc. Ivo Grgić


• poljoprivredne znanosti
• Institucija: Agronomski fakultet Sveučilišta Zagrebu
• e-mail adresa: igrgic@agr.hr

 

ZAMJENIK PREDSJEDNIKA KLUBA

 

dr.sc. Krunoslav Zmaić

 

poljoprivredne znanosti
• Institucija: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku
• e-mail adresa: kzmaic@pfos.hr

 

ČLANOVI VIJEĆA:

 

1) Dr.sc. Vjekoslav Bratić


2) Mr.sc. Mario Raguž


3) Prof.dr.sc. Ivo Matić


4) Dr.sc. Vladimira Vuletić


5) Prof.dr.sc. Darko Tipurić


6) Dr.sc. Josip Burušić


7) Izv.prof.dr.sc. Viktor Milardić

KAKO POSTATI ČLANOM KLUBA ZNANSTVENIKA?

Član Kluba može biti državljanin Republike Hrvatske, strana osoba koja ima stalni ili privremeni boravak u Hrvatskoj i pravna osoba koja dragovoljno pristupi Klubu, sukladno Pravilima Kluba znanstvenika. Članovi su Kluba istodobno i članovi Udruge bosanskih Hrvata „Prsten“ sukladno odredbama Statuta Udruge.

Članovi Kluba mogu biti:

  • redoviti
  • počasni
  • pridruženi.
Redoviti i počasni članovi mogu biti fizičke, a pridruženi članovi pravne osobe.
Redoviti članovi Kluba mogu postati sveučilišni profesori i drugi članovi Udruge bosanskih Hrvata „Prsten“ koji imaju magisterij i doktorat znanosti, ili su se istaknuli svojim znanstvenim radom.
 
 

Kontaktirajte nas:
Udruga bosanskih Hrvata "Prsten"
Ulica grada Vukovara 235
10 000 Zagreb
tel: +385 1 6133 788
fax: +385 1 6133 797
web: www.udruga-prsten.hr
e-mail: prsten@udruga-prsten.hr
Osnovni podaci:
OIB: 92653606230
Matični broj: 2005557
ŽIRO RAČUN:
Hrvatska poštanska banka d.d.
IBAN: HR0323900011100328241
VALUTA: EUR
Linkovi

Sva prava pridržana © Copyright 2008-2015 | Datum zadnje izmjene: 23.01.2015. |  Razvoj i podrška:  IN2 d.o.o.