DOBRODOŠLI NA WEB-STRANICE UDRUGE "PRSTEN"
Udruga bosanskih Hrvata "PRSTEN" vodeća je, nepolitička i neprofitna Udruga u Hrvatskoj za promicanje i zaštitu tradicije, kulture, gospodarske suradnje, druženja i humanitarnog djelovanja Hrvata u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, s ciljem očuvanja temeljnih vrijednosti i jedinstva hrvatskog naroda i njegova prosperiteta. Organizirana je kao nevladina, nepolitička, neprofitna organizacija, a financira se članarinama, sponzorstvima i donacijama dobrih ljudi.

 
 
 
 
Prsten Skip Navigation Links

ožu
16

Čeka li Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu grčki scenarij?

Piše: Marija Trogrlić

Čeka li Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu grčki scenarij - pitanje je na koje su pokušali odgovoriti sudionici istoimene tribine, koju je organizirao Klub znanstvenika UBH Prsten u suradnji s Hrvatskom Paneuropskom unijom, a sudeći prema zaključcima crni ćemo scenarij ipak izbjeći.

 

Sudionike tribine, održane 16. ožujka 2016. godine u prostorijama Hrvatske Paneuropske unije, u ime domaćina pozdravio je glavni tajnik HPEU-a Ljudevit Ježić, a potom i predsjednik Kluba znanstvenika UBH Prsten dr. sc. Viktor Milardić, koji je ujedno bio voditelj tribine. Među okupljenima su bili i počasni predsjednik  UBH Prsten Ilija Tolić, glavni tajnik UBH Prsten Marjan Bišić te članice Kluba žena, a predavanje na temu Javni dug Hrvatske i Bosne i Hercegovine održao je dr. sc. Anto Bajo, stručnjak iz područja javnih financija.

 

U sklopu predavanja dr. Bajo nastojao je okupljenima pojasniti što je javni dug i dug opće države, napominjući kako percepcija u javnosti nije sveobuhvatna jer ne uključuje i javna društva, kako financijska i monetarna tako i nefinancijska i nemonetarna. ”Država je jedini sektor koji pokušava pomiriti ekonomsku učinkovitost i pravednost,” istaknuo je, zaključivši kako je to gotovo nemoguće.

 

Govoreći o obuhvatu javnog duga, pojasnio je kako u širem kontekstu javni dug obuhvaća dug proračuna opće države uvećan za izdana i još uvijek aktivna jamstva, što je standard postignut prema Europskoj uniji. Pojasnio je i razloge zaduživanja države te ovlasti i odgovornosti za javni dug, zaključivši da su dospjele obveze za plaćanje kamata i glavnice državnog duga prioritetna plaćanja države.

 

Svoje opširno izlaganje dr. Bajo potkrijepio je i brojnim grafikonima iz kojih je bilo vidljivo gdje smo i u kojem se smjeru krećemo kad je u pitanju javni dug u posljednjih 10-15 i više godina. Naime, bruto dug opće države s jamstvima rastao je iz godine u godinu te dosegnuo trenutačnih oko 85 posto BDP-a, iako Zakonom o proračunu utvrđena gornja granica državnog duga ne smije prelaziti 60 posto BDP-a u godini, no on se nada kako javni dug ipak neće preći 100 posto BDP-a.

 

 

Što se, pak, Bosne i Hercegovine tiče, istaknuo je kako ima relativno nižu razinu javnog duga u odnosu na Hrvatsku te da je izrazito izložena vanjskim čimbenicima, odnosno zajmovima i kreditima. Iako problematski slično, struktura je duga u RH i BiH različita. Zaključio je kako područje bivše SFRJ u cjelini nije prezaduženo, no da je dio zemalja pod značajnim fiskalnim pritiscima zbog čega transformiraju potencijalne obveze u izravni dug, poput Hrvatske i Slovenije.

 

Iako je i Slovenija u prekomjernom deficitu, a Grčka povijesno najzaduženija, dr. Bajo napominje kako država s istim ili pak lošijim stanjem nije dobar alibi, baš kao što se ne treba uspoređivati ni s velikim zemljama poput SAD-a, Njemačke i Francuske. Također, istaknuo je i kako je doživljaj države iznimno važan, u čemu je Estonija i njezini građani svakako dobar primjer.

 

Upravljanje bez upravljanja razlog je za brigu, zaključio je dr. Bajo, dodavši kako Hrvatska nema Zakon o javnom dugu, kao ni Strategiju upravljanja javnim dugom, no da sve ipak nije tako crno dao je naslutiti svojim optimističnim predviđanjem kako Hrvatska pa ni Bosna i Hercegovina ipak neće doživjeti grčki scenarij, i to samo zato što smo u Europskoj uniji, dok će BiH kao niskozadužena zemlja, vjeruje, također naći svoje mjesto u EU-u. Tribina je pobudila zanimanje okupljenih i otvorila neka nova pitanja, kao i nove mogućnosti već provjereno uspješne suradnje UBH Prsten i Hrvatske Paneuropske unije.

 |    Ispis stranice


Tagovi:    

blog comments powered by Disqus

KLUB ZNANSTVENIKA

Okuplja i povezuje znanstvenike i druge članove, koji imaju akademske znanstvene titule ili se bave znanstvenim radom, u okviru Udruge bosanskih Hrvata „Prsten“, a djeluje na području Republike Hrvatske sukladno Statutu Udruge i Zakonu o udrugama.


Programski cilj: Povezivanje i suradnja znanstvenika i članova Udruge bosanskih Hrvata „Prsten“ u svrhu promicanja, razvoja i očuvanja prosvjetnih, znanstvenih, kulturnih, gospodarskih, informacijskih i povijesnih vrednota i postignuća Hrvata i drugih građana iz Bosne i Hercegovine.

 

VIJEĆE KLUBA

Vijeće Kluba od devet članova čine predsjednik i zamjenik predsjednika Kluba i sedam članova izabranih na prijedlog predsjednika, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti znanstvenih područja.

Vijeće Kluba razmatra i donosi program rada Kluba, izviješće o radu te druge aktivnosti vezane uz rad Kluba. Vijeće Kluba bira se na dvije godine, a mandat se može ponoviti.
 

PREDSJEDNIK KLUBA

 

prof.dr.sc. Ivo Grgić


• poljoprivredne znanosti
• Institucija: Agronomski fakultet Sveučilišta Zagrebu
• e-mail adresa: igrgic@agr.hr

 

ZAMJENIK PREDSJEDNIKA KLUBA

 

dr.sc. Krunoslav Zmaić

 

poljoprivredne znanosti
• Institucija: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku
• e-mail adresa: kzmaic@pfos.hr

 

ČLANOVI VIJEĆA:

 

1) Dr.sc. Vjekoslav Bratić


2) Mr.sc. Mario Raguž


3) Prof.dr.sc. Ivo Matić


4) Dr.sc. Vladimira Vuletić


5) Prof.dr.sc. Darko Tipurić


6) Dr.sc. Josip Burušić


7) Izv.prof.dr.sc. Viktor Milardić

KAKO POSTATI ČLANOM KLUBA ZNANSTVENIKA?

Član Kluba može biti državljanin Republike Hrvatske, strana osoba koja ima stalni ili privremeni boravak u Hrvatskoj i pravna osoba koja dragovoljno pristupi Klubu, sukladno Pravilima Kluba znanstvenika. Članovi su Kluba istodobno i članovi Udruge bosanskih Hrvata „Prsten“ sukladno odredbama Statuta Udruge.

Članovi Kluba mogu biti:

  • redoviti
  • počasni
  • pridruženi.
Redoviti i počasni članovi mogu biti fizičke, a pridruženi članovi pravne osobe.
Redoviti članovi Kluba mogu postati sveučilišni profesori i drugi članovi Udruge bosanskih Hrvata „Prsten“ koji imaju magisterij i doktorat znanosti, ili su se istaknuli svojim znanstvenim radom.
 
 

Kontaktirajte nas:
Udruga bosanskih Hrvata "Prsten"
Ulica grada Vukovara 235
10 000 Zagreb
tel: +385 1 6133 788
fax: +385 1 6133 797
web: www.udruga-prsten.hr
e-mail: prsten@udruga-prsten.hr
Osnovni podaci:
OIB: 92653606230
Matični broj: 2005557
ŽIRO RAČUN:
Hrvatska poštanska banka d.d.
IBAN: HR0323900011100328241
VALUTA: EUR
Linkovi

Sva prava pridržana © Copyright 2008-2015 | Datum zadnje izmjene: 23.01.2015. |  Razvoj i podrška:  IN2 d.o.o.