DOBRODOŠLI NA WEB-STRANICE UDRUGE "PRSTEN"
Udruga bosanskih Hrvata "PRSTEN" vodeća je, nepolitička i neprofitna Udruga u Hrvatskoj za promicanje i zaštitu tradicije, kulture, gospodarske suradnje, druženja i humanitarnog djelovanja Hrvata u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, s ciljem očuvanja temeljnih vrijednosti i jedinstva hrvatskog naroda i njegova prosperiteta. Organizirana je kao nevladina, nepolitička, neprofitna organizacija, a financira se članarinama, sponzorstvima i donacijama dobrih ljudi.

 
 
 
 
Prsten Skip Navigation Links

stu
17

Komasacija poljoprivrednog zemljišta – tema IX. tribine Kluba znanstvenika

Komasacija poljoprivrednog zemljišta – tema IX. tribine Kluba znanstvenika


U dvorani Matice hrvatske 17. studenog 2015. godine održana je IX. tribina Kluba znanstvenika UBH Prsten u suradnji s Hrvatskim agroekonomskim društvom te prvi put i Odjelom za poljodjelstvo Matice hrvatske na temu Komasacija poljoprivrednog zemljišta u RH – nove mogućnosti za Hrvatsku

Pripremio: Prsten

Voditelj tribine bio je prof. dr. sc. Ivo Grgić, predsjednik HAED-a i zamjenik predsjednika Kluba znanstvenika UBH Prsten koji je na početku predavanja pozdravio sve nazočne i najavio temu o kojoj je govorila ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište mr. sc. Blaženka Mičević.

Na početku izlaganja istaknula je da je cilj komasacije pridonijeti razvoju kompetitivnog poljoprivrednog sektora i održiva ruralnog razvoja u Hrvatskoj. Poljoprivreda je definirana kao strateška grana gospodarstva RH u kojoj ukupna površina poljoprivrednog zemljišta iznosi 2 700 000 ha. Prema DZS-u korištena poljoprivredna površina 2013. iznosi 2 603 970 ha, od toga na državno poljoprivredno zemljište otpada 738 126 hektara. Kako je deklarativno opći cilj ”unapređenje sela i razvoj poljopivredne proizvodnje“ za koji se svi zalažu potrebno je rezimirati postojeće stanje sela i ruralnog prostora i vidjeti kolika je usitnjenost posjeda, kakva je zakonska regulativa, koliko je neobrađenog zemljišta, mladih obitelji poljoprivrednika, staračkih domaćinstava, koje se tehnologije koriste u poljoprivredi, kako se rješavaju štete od suše, poplava, problemi navodnjavanja i odvodnje, te, na kraju, kakva je uopće konkurentnost naših poljopivrednika? Jedna od mjera za sanaciju s kojom bi se smanjili ili potpuno sanirali problemi u poljoprivredi jest komasacija zemljišta. 
Napokon, nakon 24 godine može se ustvrditi da se na tom planu Hrvatska pomaknula s mjesta. Temeljem prijedloga Ministarstva poljoprivrede iz 2014. na snagu je 20. svibnja 2015. stupio novi Zakon o komasaciji. Zadnji Zakon o komasaciji bio je donesen za vrijeme Jugoslavije, 1987. godine. Prema podacima Državne geodetske uprave iz 2013. u razdoblju od 129 godina, od 1862. - 1991. u Hrvatskoj je komasirana površina iznosila 822 704 hektara.


Naime, u Hrvatskoj se od 1991. do 2008. nije provodila komasacija. Zbog nepostojanja zakonskog okvira u provedbi nije realiziran poseban ugovor iz 2008. godine između RH i Kraljevine Švedske o implementacijskoj fazi projekta ”Komasacija u Republici Hrvatskoj“. Svrha mu je bila podupiranje nacionalne politike okrupnjavanja zemljišta kroz dizajn i razvoj zakonskog okvira za okrupnjavanje zemljišta. Dok se u Hrvatskoj nije ništa poduzimalo, komasaciju su provodile: Slovenija, Srbija, Makedonija, Češka, Poljska, Bugarska, Rumunjska, Turska, Njemačka, Litva, Latvija, Estonija.
Ciljevi novodonesenog zakona okrupnjavanje je katastarskih čestica u veće i pravilnije radi njihova ekonomičnijeg iskorištavanja i stvaranja povoljnijih uvjeta za razvoj proizvodnje; osnivanje i izgradnja poljoprivrednih putova, izgradnja vodnih građevina za melioracije – hidromelioracijskih sustava za odvodnju s pravilno oblikovanim poljoprivrednim parcelama te kanalskom i putnom mrežom s odgovarajućim objektima; izvođenje i drugih radova na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi, sređivanje imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu. Zakon omogućava povećanje konkurentnosti poljoprivrednika stvaranjem povoljnijih uvjeta za proizvodnju jer omogućava kupovinu i prodaju zemljišta u postupku komasacije; prenamjenu zemljišta (slabije plodna u šumska ili močvarna područja), izgradnja prometnica  u skladu s krajobrazom.


Osim poboljšanja uvjeta života i rada poljoprivrednika na selu, stvorilo bi se i transparentno tržište nekretnina: novi katastar i zemljišne knjige, osiguranje posjeda i vlasništva, te novih prostornih podataka.
Postupak se provodi na temelju višegodišnjih planova (pet i više godina) u kojima se definiraju prioritetne površine, izvori financiranja i rokovi za provođenje. Programe priprema Agencija za poljoprivredno zemljište, sklapa ugovore, objavljuje javne natječaje za izvođenje stručnih geodetskih radova za izgradnju vodnih građevina, zaključuje ugovore s izabranim ponuditeljima. Prije pokretanja postupka komasacije saziva se skup vlasnika i posjednika, predstavnika lokalne i područne samouprave te treće zainteresirane osobe.


Agencija imenuje povjerenstvo za procjenu zemljišta. Župan imenuje županijsko komasacijsko povjerenstvo na prijedlog Ministarstva pravosuđa. Državno komasacijsko povjerenstvo imenuje i razrješava Vlada RH na prijedlog Ministarstva pravosuđa, a ono odlučuje o žalbama protiv rješenja županijskog komasacijskog povjerenstva. Odbor sudionika komasacije sastavlja županijsko komasacijsko povjerenstvo koje je sastavljeno od sudionika komasacije te je njegova uloga savjetodavna. Implementacija komasacije počinje 2016. godine, a u 2015. u realizaciji su pilot-projekti kojima je svrha provjeriti kako će zakon funkcionirati u praksi i dati odgovore na probleme na terenu. Potrebno je, također, odrediti potrebne procedure i definirati troškove, te donijeti podlogu za podzakonske akte. Za tu svrhu izabrano je pet lokacija u RH prema kriterijima poljoprivredne aktivnosti, postotku fragmentirane površine, stanju u zemljišnim knjigama, broju odsutnih vlasnika i udjelu državnog vlasništva. Nakon izlaganja uslijedilo je mnoštvo pitanja i prijedloga vezano za komasaciju, ali i zamolbi za rješavanje konkretnih problema vezanih za zemljišnu problematiku s kojima se susreću pojedini sudionici Tribine.
Nakon Tribine, sukladno tradiciji promicanja pozitivnih primjera iz poljoprivredne prakse, predstavljeno je OPG vlasnice Silvije Dovečer, mag. ing. agr.  iz mjesta Gornji Draganec. Vlasnica je upoznala okupljene s povijesti svoga gospodarstva te o stanju u voćarsko-vinogradarskoj proizvodnji, a o kvaliteti jabuka i krušaka mogli smo se i osobno uvjeriti.  

 |    Ispis stranice


Tagovi:    

blog comments powered by Disqus

KLUB ZNANSTVENIKA

Okuplja i povezuje znanstvenike i druge članove, koji imaju akademske znanstvene titule ili se bave znanstvenim radom, u okviru Udruge bosanskih Hrvata „Prsten“, a djeluje na području Republike Hrvatske sukladno Statutu Udruge i Zakonu o udrugama.


Programski cilj: Povezivanje i suradnja znanstvenika i članova Udruge bosanskih Hrvata „Prsten“ u svrhu promicanja, razvoja i očuvanja prosvjetnih, znanstvenih, kulturnih, gospodarskih, informacijskih i povijesnih vrednota i postignuća Hrvata i drugih građana iz Bosne i Hercegovine.

 

VIJEĆE KLUBA

Vijeće Kluba od devet članova čine predsjednik i zamjenik predsjednika Kluba i sedam članova izabranih na prijedlog predsjednika, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti znanstvenih područja.

Vijeće Kluba razmatra i donosi program rada Kluba, izviješće o radu te druge aktivnosti vezane uz rad Kluba. Vijeće Kluba bira se na dvije godine, a mandat se može ponoviti.
 

PREDSJEDNIK KLUBA

 

prof.dr.sc. Ivo Grgić


• poljoprivredne znanosti
• Institucija: Agronomski fakultet Sveučilišta Zagrebu
• e-mail adresa: igrgic@agr.hr

 

ZAMJENIK PREDSJEDNIKA KLUBA

 

dr.sc. Krunoslav Zmaić

 

poljoprivredne znanosti
• Institucija: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku
• e-mail adresa: kzmaic@pfos.hr

 

ČLANOVI VIJEĆA:

 

1) Dr.sc. Vjekoslav Bratić


2) Mr.sc. Mario Raguž


3) Prof.dr.sc. Ivo Matić


4) Dr.sc. Vladimira Vuletić


5) Prof.dr.sc. Darko Tipurić


6) Dr.sc. Josip Burušić


7) Izv.prof.dr.sc. Viktor Milardić

KAKO POSTATI ČLANOM KLUBA ZNANSTVENIKA?

Član Kluba može biti državljanin Republike Hrvatske, strana osoba koja ima stalni ili privremeni boravak u Hrvatskoj i pravna osoba koja dragovoljno pristupi Klubu, sukladno Pravilima Kluba znanstvenika. Članovi su Kluba istodobno i članovi Udruge bosanskih Hrvata „Prsten“ sukladno odredbama Statuta Udruge.

Članovi Kluba mogu biti:

  • redoviti
  • počasni
  • pridruženi.
Redoviti i počasni članovi mogu biti fizičke, a pridruženi članovi pravne osobe.
Redoviti članovi Kluba mogu postati sveučilišni profesori i drugi članovi Udruge bosanskih Hrvata „Prsten“ koji imaju magisterij i doktorat znanosti, ili su se istaknuli svojim znanstvenim radom.
 
 

Kontaktirajte nas:
Udruga bosanskih Hrvata "Prsten"
Ulica grada Vukovara 235
10 000 Zagreb
tel: +385 1 6133 788
fax: +385 1 6133 797
web: www.udruga-prsten.hr
e-mail: prsten@udruga-prsten.hr
Osnovni podaci:
OIB: 92653606230
Matični broj: 2005557
ŽIRO RAČUN:
Hrvatska poštanska banka d.d.
IBAN: HR0323900011100328241
VALUTA: EUR
Linkovi

Sva prava pridržana © Copyright 2008-2015 | Datum zadnje izmjene: 23.01.2015. |  Razvoj i podrška:  IN2 d.o.o.