DOBRODOŠLI NA WEB-STRANICE UDRUGE "PRSTEN"
Udruga bosanskih Hrvata "PRSTEN" vodeća je, nepolitička i neprofitna Udruga u Hrvatskoj za promicanje i zaštitu tradicije, kulture, gospodarske suradnje, druženja i humanitarnog djelovanja Hrvata u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, s ciljem očuvanja temeljnih vrijednosti i jedinstva hrvatskog naroda i njegova prosperiteta. Organizirana je kao nevladina, nepolitička, neprofitna organizacija, a financira se članarinama, sponzorstvima i donacijama dobrih ljudi.

 
 
 
 
Prsten Skip Navigation Links

ruj
10

Tribina o Parkinsonovoj i Alzheimerovoj bolesti

”Parkinsonova i Alzheimerova bolest: neurodegenerativne pandemije sadašnjice“ naziv je VII. zajedničke tribine u organizaciji Kluba znanstvenika UBH Prsten i HPEU-a te Udruge ”Parkinson i mi“ koja je održana 10. rujna 2015. u dvorani Hrvatske Paneuropske unije

 

Pripremio: Prsten         

Predsjednik Kluba znanstvenika prof. dr. sc. Viktor Milardić pozdravio je nazočne na početku ovogodišnje sezone rada Kluba. Predavanja o bolestima od kojih obolijeva oko 1 posto stanovništva svijeta, Parkinsonu i Alzheimeru, održali su ugledni stručnjaci prim. dr. sc. Vladimira Vuletić, predsjednica Udruge ”Parkinson i mi“ i prof. dr. sc. Nenad Bogdanović. Voditelj tribine bio je dr. sc. Vjekoslav Jeleč, neurokirurg u KB-u Dubrava i član Predsjedništva UBH Prsten.   

 

Dr. sc. Vladimira Vuletić bavi se bolestima pokreta dugi niz godina, radi u KB-u Dubrava na Zavodu za neurologiju i dio je tima za Dubinsku mozgovnu stimulaciju (operativno liječenje bolesti pokreta) te Duodopa tima u liječenju Parkinsonove bolesti. Vodi i Odjel za cerebrovaskularne bolesti s Jedinicom intenzivnog liječenja uz ambulantu za liječenje bolesti pokreta Botulinum toksinom.

 

Dr. sc. Nenad Bogdanović specijalist je neurologije i neurogerijatrije i redoviti profesor na Sveučilištu u Oslu, Norveška, te na Karolinškom Institutu u Stockholmu, Švedska. Suotkrivač je dviju mutacija na kromosomu 21 koje uzrokuju Alzheimerovu bolest, tzv. Švedske i Arktičke mutacije. Vodi Polikliniku za poremećaje pamćenja Kraljevske sveučilišne bolnice u Oslu. U uvodnom dijelu predavanja prim. dr. sc. Vladimira Vuletić istaknula je podatak da danas u svijetu ima 6,4 milijuna oboljelih od Parkinsonove bolesti koja je, nakon Alzheimerove, druga po redu degenerativna bolest. U Europi je 1,2 milijuna oboljelih, a u Republici je Hrvatskoj registrirano više od 12 tisuća osoba. U Hrvatskoj su lijekovi dostupni preko HZZO-a, a uz edukaciju, terapiju, primjenjuje se multidisciplinarni pristup prilagođen svakom pojedincu. Uz takve pretpostavke oboljeli imaju velike šanse za kvalitetan život. Nužno je imati i dobro educirano medicinsko osoblje, a pacijenti moraju poznavati svoju bolest. Tu im u pomoć mogu priskočiti i udruge. Iako se bolest javlja u dobi iznad 60 godina i obuhvaća 1 posto populacije, ona zahvaća i mlađe radno sposobne osobe koji uz zadovoljavajuće rezultate liječenja i reorganizaciju posla mogu nastaviti posao.

 

Vrijeme koje je potrebno za uspostavljanje dijagnoze nekad traje i do 5 godina, a ponekad oboljeli zanemari simptome. Postoje motorički i nemotorički simptomi. Osoba ima usporene kretnje, tremor u mirovanju, gubitak refleksa, hipominiju, tiho priča, poremećaj u hodu, zalete se, a ne mogu stati i dr. Nemotorički simptomi su oštećenje njuha, mokrenje, opstipacija, halucinacija, bol, umor, znoj, slinjenje i dr. Bolest utječe i na promjenu ponašanja bolesnika. Nakon dijagnoze primjenjuje se farmakološko i nefarmakološko liječenje. Izrazito je važan partnerski odnos pacijenta s liječnikom, radnim terapeutom, fizioterapeutom, logopedom. Važno je upoznati i nuspojave lijekova koje su individualne pa je potrebna  edukacija. Za uspjeh u liječenju bitna je i prehrana, fizička aktivnost oko 45 minuta dnevno, tai-chi, yoga, kreativnost, umjetnost, spavanje. Primjenom najnovijih invazivnih metoda liječenja postižu se odlični rezultati.

 

Kako se nositi s Alzheimerovom bolesti?

 

Prof. dr. sc. Nenad Bogdanović govoreći na temu ”Alzheimerova bolest – neliječena i skupa pandemija“ naglasio  je da je u svijetu 2014. bilo 26,6 milijuna pacijenata oboljelih od Alzheimerove bolesti. Republika Hrvatska nema registar pa se pretpostavlja da je oboljelih od raznih oblika demencija od 58 000 do 76 500 osoba, a od Alzheimera boluje od 31 500 do 46 300 osoba. Povećanje broja oboljelih predviđa se u afričkim i azijskim zemljama. Bolest je dvostruko veća kod žena jer je njihova životna dob duža. Alzheimerova je bolest progresivna bolest mozga koja se manifestira gubitkom pamćenja, rasuđivanja i promjenom osobnosti. Demencija je kronični, globalni, a najčešće ireverzibilni gubitak kognicije i spoznajnih funkcija. Budući da zahvaća 1 posto stanovništva koje je stalno bolesno proglašena je pandemijom. Liječenje je skupo, a još je skuplje ako se bolest ne liječi. Pacijentu je potrebna 24-satna skrb, stoga je rješenja da zajednica organizira skrb za oboljele, jer je neformalni trošak skrbi izrazito visok.

Ključna je rana dijagnostika i što raniji početak liječenja. Rizici za bolest jesu starenje, genetske mutacije, životni stil pa je potrebno paziti na prehranu, prestati pušiti, fizički se kretati, smanjiti debljinu, kolesterol i dr. Bolest bi se trebala prepoznati već kod liječnika opće prakse jer kroz razdoblje od četiri do pet godina dolazi do uznapredovalih patoloških promjena, smanjenja hipokampusa. Tipični su simptomi tzv. 4 A: amnezija (nesposobnost pamćenja), agnozija (nesposobnost prepoznavanja i shvaćanja), apraksija (gubitak naučenih motoričkih radnji) i afazija (gubitak, poremećaj govora).

 

Kad se bolest dijagnosticira, potrebno je pristupiti planiranju budućnosti te tretmanima. Pohađanjem radionica za pamćenje bolest se može odgoditi nekoliko godina. U Hrvatskoj su u liječenje u upotrebi donepezil i rivastigmin koji su na listi HZZO-a. Kvalitetna terapija smanjuje vrijeme njege i broj drugih lijekova. Bolest je potrebno što ranije prepoznati i početi s terapijom i sveobuhvatnom njegom. 

 |    Ispis stranice


Tagovi:    

blog comments powered by Disqus

KLUB ZNANSTVENIKA

Okuplja i povezuje znanstvenike i druge članove, koji imaju akademske znanstvene titule ili se bave znanstvenim radom, u okviru Udruge bosanskih Hrvata „Prsten“, a djeluje na području Republike Hrvatske sukladno Statutu Udruge i Zakonu o udrugama.


Programski cilj: Povezivanje i suradnja znanstvenika i članova Udruge bosanskih Hrvata „Prsten“ u svrhu promicanja, razvoja i očuvanja prosvjetnih, znanstvenih, kulturnih, gospodarskih, informacijskih i povijesnih vrednota i postignuća Hrvata i drugih građana iz Bosne i Hercegovine.

 

VIJEĆE KLUBA

Vijeće Kluba od devet članova čine predsjednik i zamjenik predsjednika Kluba i sedam članova izabranih na prijedlog predsjednika, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti znanstvenih područja.

Vijeće Kluba razmatra i donosi program rada Kluba, izviješće o radu te druge aktivnosti vezane uz rad Kluba. Vijeće Kluba bira se na dvije godine, a mandat se može ponoviti.
 

PREDSJEDNIK KLUBA

 

prof.dr.sc. Ivo Grgić


• poljoprivredne znanosti
• Institucija: Agronomski fakultet Sveučilišta Zagrebu
• e-mail adresa: igrgic@agr.hr

 

ZAMJENIK PREDSJEDNIKA KLUBA

 

dr.sc. Krunoslav Zmaić

 

poljoprivredne znanosti
• Institucija: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku
• e-mail adresa: kzmaic@pfos.hr

 

ČLANOVI VIJEĆA:

 

1) Dr.sc. Vjekoslav Bratić


2) Mr.sc. Mario Raguž


3) Prof.dr.sc. Ivo Matić


4) Dr.sc. Vladimira Vuletić


5) Prof.dr.sc. Darko Tipurić


6) Dr.sc. Josip Burušić


7) Izv.prof.dr.sc. Viktor Milardić

KAKO POSTATI ČLANOM KLUBA ZNANSTVENIKA?

Član Kluba može biti državljanin Republike Hrvatske, strana osoba koja ima stalni ili privremeni boravak u Hrvatskoj i pravna osoba koja dragovoljno pristupi Klubu, sukladno Pravilima Kluba znanstvenika. Članovi su Kluba istodobno i članovi Udruge bosanskih Hrvata „Prsten“ sukladno odredbama Statuta Udruge.

Članovi Kluba mogu biti:

  • redoviti
  • počasni
  • pridruženi.
Redoviti i počasni članovi mogu biti fizičke, a pridruženi članovi pravne osobe.
Redoviti članovi Kluba mogu postati sveučilišni profesori i drugi članovi Udruge bosanskih Hrvata „Prsten“ koji imaju magisterij i doktorat znanosti, ili su se istaknuli svojim znanstvenim radom.
 
 

Kontaktirajte nas:
Udruga bosanskih Hrvata "Prsten"
Ulica grada Vukovara 235
10 000 Zagreb
tel: +385 1 6133 788
fax: +385 1 6133 797
web: www.udruga-prsten.hr
e-mail: prsten@udruga-prsten.hr
Osnovni podaci:
OIB: 92653606230
Matični broj: 2005557
ŽIRO RAČUN:
Hrvatska poštanska banka d.d.
IBAN: HR0323900011100328241
VALUTA: EUR
Linkovi

Sva prava pridržana © Copyright 2008-2015 | Datum zadnje izmjene: 23.01.2015. |  Razvoj i podrška:  IN2 d.o.o.